Proizvodnja svih vrsta mesa pada u EU, raste samo u peradarskom sektoru, kazao je direktor Croatiastočara na 15. peradarskim danima koji danas u organizaciji Hrvatskog veterinarskog instituta završavaju u Puli. Procjene Europske komisije o trendovima proizvodnje mesa peradi i konzumnih jaja do 2035. godine govore, naime, kako se u odnosu na ostale stočarske grane procjenjuje rast proizvodnje samo u sektoru mesa peradi. Predviđa se prosječni godišnji pad proizvodnje goveđeg i svinjskog mesa od 0,8%, ovčjeg za 0,3%, kod mlijeka za 0,2%. Bruto domaća proizvodnja mesa peradi u EU za 10 godina bi pak, tvrde stručnjaci, trebala iznositi 13,858 milijuna, što je prosječno godišnje povećanje od 0,4%. U istom tom razdoblju procjenjuje se i rast proizvodnje konzumnih jaja u ukupnoj količini od 6,594 milijuna tona, što je godišnji rast od 0,2%.
Bobetić kaže kako je u posljednjih pet godina, od 2019. do 2023., proizvodnja mesa peradi i konzumnih jaja kontinuirano bila opterećena tržišnim poremećajima uzrokovanim COVID-19, osobito u 2020. i 2021. godini. Polovinom 2021., a naročito u 2022. i 2023. godini, proizvodnja je bila opterećena drastičnim povećanjem troškova, prije svega, povećanjem tržnih cijena žitarica, smjesa za prehranu peradi te cijena energenata.
VEZANI ČLANCI
- Tijekom proteklih pet godina proizvodnja je suočena s tržišnim poremećajima zbog influence ptica kod većine najvećih europskih proizvođača mesa peradi i jaja kao i u Hrvatskoj. Ruska agresija na Ukrajinu i ogromno povećanje izvoza mesa peradi i konzumnih jaja iz Ukrajine na tržište EU dodatno je poremetilo odnose u tržnim pa samim time i potrošačkim cijenama mesa peradi i konzumnih jaja - objašnjava Bobetić, no dodaje kako su maloprodajne cijene mesa u Hrvatskoj za čak 17% brže rasle od proizvođačkih.
Na razini država članica EU ukupna proizvodnja mesa peradi u protekle četiri godine rasla je po prosječnoj godišnjoj stopi od 2%, izuzev 2022. U toj godini je ostvaren najveći uvoz mesa peradi EU članica s globalnih tržišta, dok je najmanji izvoz na globalna tržišta bio u prošloj godini.
- Tada je potrošnja mesa peradi rasla za 2,6%. U Hrvatskoj je najveća razina proizvodnje mesa peradi, a na bazi procjene ukupne nacionalne bilance jednodnevne peradi, bila u 2020. godini. U prošloj godini u odnosu na prethodnu proizvodnju je rasla za oko 2% i ostala je približno na razini proizvodnje iz 2019. godine. Najveći uvoz mesa peradi u Hrvatskoj ostvaren je lani, blizu 33.000 tona, što je povećanje uvoza za 20% u odnosu na prethodnu godinu - ističe Bobetić.
U strukturi uvoza najveći udio, više od 70%, čini uvoz pilećeg i purećeg filea te kategorija mesa za preradu. Izvoz mesa peradi iz RH lani je pak bio veći za 2%, a prosječni rast potrošnje veći za 1% na godišnjoj razini.
Uz izvoz mesa peradi iz Hrvatske značajni udio ima izvoz paniranih i mariniranih proizvoda mesa peradi koji je u zadnje tri godine približno na razini od 8000 tona godišnje. Samodostatnost država članica kod mesa peradi u prošloj godini bila je 108%, a u Hrvatskoj 81%.
Kad su pak u pitanju jaja, ukupna proizvodnja na razini EU članica u prošloj je godini u odnosu na prethodnu iznosila oko 6,304 milijuna tona, što je povećanje za oko 1%, a u odnosu na 2019. godišnji rast od 0,4%. Najveći EU uvoz konzumnih jaja i proizvoda od jaja izražen ekvivalentom jaja u ljusci realiziran je lani - ukupno 90.000 tona, a izvezeno je 314.000 tona, što je pad za 7% u odnosu na prethodnu godinu. Ukupna potrošnja u EU lani je iznosila 6,078 milijuna tona, a prosječni godišnji rast u posljednje četiri godine 0,8%.
- U Hrvatskoj je lani, prema statistici VETIS-a, povećana proizvodnja konzumnih jaja za 8% u odnosu na prethodnu godinu, što je najviša registrirana proizvodnja konzumnih jaja kod robnih proizvođača u proteklih pet godina - tvrdi Bobetić. No povećan je i uvoz jaja za 13%, dok je izvoz bio najmanji u proteklih pet godina. Također, prema procijenjenoj ukupnoj nacionalno proizvodnji konzumnih jaja, ostvarena je i najveća potrošnja.
VEZANI ČLANCI
Samodostatnost u tom sektoru lani je u Hrvatskoj iznosila 89%. Godišnja potrošnja jaja u EU po stanovniku iznosi 230, a u Hrvatskoj oko 210 jaja. Europljani u prosjeku pojedu između 24 i 25 kg piletine godišnje, a Hrvati između 27 i 28 kg.
Direktor Croatiastočara ističe kako je Europska komisija prije nekoliko godina objavila ciljeve europske zajedničke politike u idućem srednjoročnom razdoblju kroz tzv. zeleni dogovor koji predviđa, uz ostalo, zelenu i digitalnu tranziciju i održivu proizvodnju cijelog prehrambenog lanca uključujući i prilagodbu klimatskim promjenama.
- Krovno udruženje EU proizvođača mesa peradi AVEC krajem 2023. godine objavilo je povelju o održivosti peradarstva koja predviđa tri stupa održivosti uspostavom okolišne, društvene i ekonomske održivosti, što bi trebalo biti jamstvo buduće veće otpornosti i konkurentnosti EU sektora peradarstva. Povelja sadrži nekoliko ambicioznih ciljeva među kojima je smanjenje negativnog utjecaja sektora peradarstva na okoliš, prije svega kroz sektor prehrane peradi. Ide se i na korištenje održivije i reciklabilnije ambalaže kao alternative plastičnoj ambalaži te kontinuirano poboljšanje dobrobiti u peradarstvu u čemu ključnu ulogu ima obuka zaposlenika, uključujući i primjenu novih digitalnih rješenja te smanjenje ekstremnih negativnih utjecaja klimatskih promjena u objektima držanja peradi - napominje naš sugovornik.
- S obzirom na antimikrobnu rezistenciju traži se i smanjenje upotrebe antibiotika na najmanju mjeru, što uz ostalo pretpostavlja primjerenu biosigurnost u cjelokupnom lancu u primarnoj proizvodnji, prerađivačkim pogonima i pratećoj logistici. K tome, u nadolazećim godinama sve veće globalizacije tržišta nužno je realizirati sveobuhvatne pretpostavke konkurentnosti EU peradarstva u odnosu na globalne proizvođače mesa peradi kao što su Brazil, Amerika, Tajland i Ukrajina - zaključio je Bobetić.
Irski odbor za prehrambeni lanac BOARD BIA objavio je krajem prošle godine devet čimbenika koji imaju relativan ili visok utjecaj na konkurentnost, naročito u uvjetima sveopćih tržišnih poremećaja kao što su inflacija, cijene energije, troškovi rada, geopolitičke situacije te, naravno, tržne cijene žitarica, uljarica i ostalih dodataka hrani za perad.
Peradarski dani najveći su simpozij o peradarstvu u Hrvatskoj. Održavaju se svake dvije godine u drugom mjestu. Petnaesto izdanje Dana u Puli, koje je otvoreno u srijedu i traje do danas, okupilo je 270 znanstvenika, veterinara, stručnjaka iz proizvođačkog sektora i peradara iz 19 zemalja.