'Pred vama je gigantski napor kako potrošiti sav taj novac'

Ovo je plan koji bi trebao podići rast hrvatskog BDP-a za 1,5 postotnih poena 2021. i po 2,5 do 2,9 postotnih poena u svim godinama do 2026., uključujući i tu godinu. Trebao bi stvoriti 21 tisuću novih radnih mjesta. A to je samo procjena izravnog učinka svih ulaganja zamišljenih u planu, ne i reformi, koje su jednako važan dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Kad bi Hrvatska uspjela strukturnim reformama zatvoriti polovicu zaostataka koje sada ima u odnosu na prosjek Europske unije, u sljedećih 20 godina hrvatski BDP bio bi za 15 posto veći nego danas.

To su samo neke od brojki do kojih su došli stručnjaci Europske komisije kada su analizirali i odobravali hrvatski NPOO. Njihova razmišljanja i dojmove nakon odobrenja hrvatskog plana čuli smo od visokog europskog dužnosnika u Bruxellesu. 

Ni ljudima iz Komisije koji su radili na odobrenju hrvatskoga plana nije sasvim jasan smisao rasprave koja se, na poticaj udruga poslodavaca, povela u Hrvatskoj o tome koliki postotak ulaganja predviđenih NPOO-om ide privatnom sektoru. Hrvatska Vlada izradila je plan točno po europskim propisima, tj. onako kako je u EU zamišljeno da funkcionira fond za oporavak i otpornost. Nijedan od kriterija nije bio da se gleda koliko novca ide javnom, a koliko privatnom sektoru, tako da Komisija uopće nije po tome ocjenjivala plan niti može usporediti hrvatski s ostalim nacionalnim planovima u EU po tom pitanju (postotka javnih i privatnih ulaganja) jer ta “rasprava u Hrvatskoj nije uvijek odražavala stvarnost koju vidimo na terenu” .

Visoki izvor iz EU s kojim smo razgovarali kaže kako stručnjaci Komisije procjenjuju da je nešto manje od 10 posto ukupnih ulaganja iz NPOO-a predviđeno za izravne potpore poduzećima kroz grantove ili kredite, ali odmah napominje da taj postotak navodi na krivi zaključak: “Mnoge investicije koje naizgled idu javnom sektoru provest će se tako da korist od njih ima privatni sektor. Umjesto fokusiranja na to koliko novca stiže u tvrtke, bolje je gledati kako će sav taj novac biti apsorbiran. Za privatni sektor bilo bi bolje da nauči što je moguće unutar ovog plana nego da se fokusira na podjelu koja nigdje nije 50:50”. Postotak je znatno više na strani javnog sektora jer su područja koja su definirana europskom regulativom o mehanizmu za oporavak i otpornost zapravo područja djelovanja javnih aktera: energetika (važna za zelenu tranziciju), zdravstvo, javna uprava (važna za digitalizaciju)...

Ne treba zaboraviti, dodaju u Bruxellesu, da Hrvatska povrh ovih 6,3 milijarde eura predviđenih potpuno novim fondom iz mehanizma za oporavak i otpornost ima na raspolaganju još oko 9 milijardi eura iz klasičnih, strukturnih fondova EU. “Pred vama je gigantski napor. U tako kratkom vremenu upravljati i implementirati projekte koji će potrošiti sav taj novac. Trebate se fokusirati na taj zajednički izazov”, poručuje dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti. 

Nakon jučerašnjeg zelenog svjetla Komisije, Vijeće EU ima četiri tjedna za usvajanje provedbene odluke koja je formalno odobrenje i koja omogućuje isplatu predujma u visini 13 posto vrijednosti NPOO-a, što je u hrvatskom slučaju oko 819 milijuna eura. U Bruxellesu se svi nadaju da će hrvatski plan biti odobren u Vijeću prije kolektivnih godišnjih odmora u kolovozu. 

Pogledajte gostovanje M. Ahmetović: 'Grmoja manipulira slučajem iz 2013., a Hekma je pedofil i idiot'

Video: Zajednica poduzetnika i obrtnika