Da se stisnutom pesnicom rukovati ne može, svojedobno je svijetu poručila indijska premijerka Indira Gandhi, zasigurno ni ne sanjajući da će u budućnosti upravo stisnute šake biti glavna preporuka, što za političare međusobno, što u njihovu susretu s biračima. Predstojeća kampanja za izbore koji nam slijede u srpnju definitivno će biti posebna jer, osim što će se kandidati za parlament s onima koji im ondje osiguravaju mjesto eventualno moći trknuti laktom, da im daju glas, morat će ih nagovoriti kanalima koji nikako ne može biti osobni kontakt. Kako bi sve skupa, a bez ijednog skupa moglo izgledati i hoće li priprema za izbore biti možda teža manjim strankama, pitali smo istaknute političke analitičare.
Dragan Bagić: Najteže će biti plasiranje posve novih poruka
– Srpanj nije loš mjesec za izbore, barem tako pokazuje odnos proceduralne i epidemiološke situacije – kaže Dragan Bagić, koji ističe da sami skupovi, iako ih stranke vole, nisu posebno bitan dio kampanje. Oni su tu, kaže stručnjak, folklor i više za proizvodnju sadržaja za medije, nego što imaju stvarni učinak.
– Posjećuju ih stranački aktivisti, a manje oni koji su u odabiru neodlučni, a mali susreti ionako su dopušteni i održavat će se sigurno. Bitni su oni za stranke s kapilarnim režimom – objašnjava Bagić kako će se neposrednim kontaktom ipak moći učvrstiti biračke baze na lokalnim razinama, ali dodaje kako će digitalni kanali komunikacije pred ove izbore biti ključni. Ljudi su sad ionako gotovo sve odrađivali na internetu, kaže Dragan Bagić, a mediji i društvene mreže, smatra, bit će posebno važni za stranke koje ciljaju na 5-7 posto glasova, što mogu skupiti na društvenim mrežama.
– Da se to može, pokazao je Mislav Kolakušić na izborima za Europski parlament. Ono što bi moglo biti otežano, a posebno je važno manjim strankama, jest plasiranje novih poruka. Ulazak i novih igrača i novih tema neće biti lagan, pogotovo jer su se ponovno aktualizirale neke od starih tema, poput reforme lokalne samouprave i parafiskalnih nameta – zaključuje Bagić.
Žarko Puhovski: Dok je Stožera, nema demokratskih izbora
Da uopće nije moguće imati kampanju na razini demokratske kulture, dok god postoji Nacionalni stožer civilne zaštite, uvjeren je, pak, Žarko Puhovski.
– Tijelo je to iznad zakonske ovlasti, sastavljeno od jedne stranke, koje vrlo lako može manipulirati ljudskim pravima. A ako se kontrolira javnost na taj način, sloboda izbora postaje samo prazna fraza – uvjeren je Puhovski, koji odmah dodaje i da je upravo Nacionalni stožer taj koji odlučuje o tome mogu li kandidati uopće razgovarati sa svojim biračima, odnosno hoće li biti javnog okupljanja, što je ograničavanje demokratskog procesa biranja kandidata za parlament. Pita li se njega, sa samim se datumom izbora trebalo pričekati.
– Ovaj je saziv legalan do 13. prosinca i Sabor se mogao raspustiti u studenom. U slučaju nepovoljne epidemijske situacije tada, Vladi se mogao i produžiti mandat. Ovaj je termin najgori za izbore jer Vlada se, u najtežim trenucima, neće moći zaduživati – kaže nam Žarko Puhovski, kojeg pitamo, naravno, i za manje stranke, poput onih koje se tek trebaju dokazati i nedavno su osnovane, kao što je Stranka s imenom i prezimenom, ali i, primjerice, za opciju desnice s Miroslavom Škorom na čelu.
– Ovi rani izbori bit će udar na Škoru jer mu se onemogućuje da se organizira, a da je situacija normalna, on bi mogao imati dvadesetak mjesta u Saboru bez problema – kaže Puhovski pa dodaje da će manje stranke teško prijeći prag u srpnju, što će voditi do velike koalicije, a posljedično i do novih izbora jer HDZ i SDP, naravno, neće moći zajedno.
Davor Gjenero: Nitko neće prekinuti godišnji da ode na izbore
Osim “tehničkih” problema, s kojima će se neizbježno susresti stranke u kampanji, Davora Gjenera, kako sam kaže, više brine političko pitanje nezavršenih unutarstranačkih izbora u HDZ-u. Kako će oni sastavljati izborne liste, tko od njih uopće ima politički legitimitet, pita se ovaj politički analitičar.
– HDZ bi morao do kraja provesti svoje izbore, a sumnjam da to mogu napraviti tijekom svibnja i lipnja – kaže Gjenero, pa dodaje kako će, čak i unatoč tome, HDZ imati veliku prednost pred drugima na ovim parlamentarnim izborima. Konsolidirane financije ono je što je na strani demokratske zajednice, koja, smatra stručnjak, može osigurati da im kampanja bude medijski praćena. Da neće biti onih standardnih skupova, Gjenero baš i nije siguran.
– Face-to-face komunikacija sad ne dolazi u obzir, što ne znači da do srpnja to neće biti opcija. Manja okupljanja su dopuštena, možda će biti i ona nešto veća. Ono, što, međutim, svi koji izlaze na izbore moraju računati jest da se ljudi i dalje nadaju da će moći na svoja ljetovanja. A popuste li mjere na način da se može, primjerice, u srpnju na more, a ljudi su sad dugo bili doma, prisilno rekli bismo, oni će otići. Nitko neće prekinuti svoj godišnji u ovakvoj situaciji da ode na biralište, čini mi se da u srpnju postoji opasnost malog odaziva. Možda to može za neke biti dobro, ali nemojmo zaboraviti da neće ni njima odgovarati, ako ne budu u prilici mobilizirati svoje već standardne birače – govori stručnjak, koji kaže kako je sam mislio dugo da je srpanj dobar mjesec za izbore, ali na kraju zaključio da su se ipak trebali održati nešto kasnije. Hoće li prebacivanje kampanje na online platforme biti problem relativno malim i nepoznatim strankama da zadobiju povjerenje glasača, pitamo i njega.
– Ne samo da će srpanj otežati manjim strankama, i SDP-u to ne ide na ruku. Oni još nisu definirali svoju koaliciju, čini se da je GLAS tu ispao, a drže se HSS, umirovljenici i Snaga, za koju mi nije točno jasno što će im jer oni su prvenstveno inzistirali na pitanju franka, koje je riješeno – kaže Davor Gjenero.
Mario Petrović: Najesen svjetska recesija, logični su izbori u srpnju
Potpuno isto, kaže Mario Petrović, izgledat će predstojeća kampanja, osim što neće biti izravnih kontakata.
– Sam kreativni proces i plasman poruka neće se mijenjati. Rukovanja nema sigurno, ali ionako će građani, čini mi se, vrlo dobro reagirati online. Navikli su sad tako i internet će biti sad ključan, čak vjerojatno popularniji način za obraćanje biračima nego bilo koji drugi – ističe Mario Petrović, pa dodaje kako bi drugi naglasak mogao biti na televiziji. Pojava ondje neće uvelike biti omogućena manjim strankama, što će im, govori, otežati situaciju.
– Jednostavnije bi, svakako, bilo da se možemo susretati i nekima će definitivno biti misija doći do određenog medijskog prostora. Nove opcije tu će biti dosta zakinute – kaže Petrović pa dodaje kako ljudi trenutačno nisu ni pretjerano fokusirani na politiku jer preokupacije koje su imali posljednje vrijeme jesu kako zdravom i sigurnom očuvati svoju obitelj, što je i razumljivo. Da je srpanj logičan mjesec za izbore, barem za HDZ, uvjeren je ovaj politički analitičar.
– HDZ jednostavno nema drugu opciju jer najesen nas čeka recesija. Ne samo nas, doduše, cijeli svijet će se naći usred te nove krize i svatko normalan želi sad što prije u politički ring, riješiti što treba na toj razini, i onda se dalje nositi s ostalim izazovima koji tek stižu – objašnjava Mario Petrović.
Marijana Grbeša: Digitalne platforme su snaga za one koji znaju
Što se online kampanje tiče, ona će, kaže tako Marijana Grbeša, biti dobra za nove “populističke igrače”.
– Da će internet biti taj koji će presuditi, nema sumnje. Ono što su pokazale dosadašnje kampanje, za predsjedničke izbore, ali posebno za Europski parlament, jest da populisti jako dobro prolaze na društvenim mrežama. Istraživanja koja smo radili kažu da i oni koji možda na druge načine nisu bili prisutni, velik su posao odradili upravo online. Prije svega je tu Mislav Kolakušić, za čiji su uspjeh na europskim izborima zaslužne društvene mreže, a prije njega slično su radili Živi zid i Most – pojašnjava Marijana Grbeša, pa dodaje da online platforme mogu donijeti izuzetnu snagu, ali ako se na njima angažiraju ljudi koji znaju dobro odraditi posao.
– Nesumnjivo je da su spomenuti imali stručnjake koji su znali što je mikrotargeting i na koji način se treba ljudima obratiti. Dobro tu posao rade i mainstream stranke poput HDZ-a i SDP-a, ali i IDS, međutim, potencijal društvenih mreža nekako najbolje iskorištavaju takozvane protestne opcije – govori Grbeša, koja ističe i da same mreže ipak isključuju dio birača koji im nisu vični, primjerice, starija populacija Hrvata. Kako onda do njih, pitamo je.
– Mislim da će tu billboardi odraditi svoje, bit će sigurno i spotova, ali u manjem opsegu – govori analitičarka, pa dodaje da oglašavanje sigurno neće izostati, ali naglasak će biti definitivno na društvenim mrežama jer, uz sve prednosti, digitalne su platforme zahvalne i s aspekta financija. A kako će one stranke koje se ipak djelomično oslanjaju na obilazak svojih baza po lokalnim jedinicama?
– Nedostajat će im taj aspekt sigurno, čak i onima koji imaju čvrsta biračka tijela, poput HDZ-a, SDP-a i IDS-a. Radit će oni sigurno sa svojim lokalnim bazama, ali na drugi način. Oni dobro regrutiraju i tu sigurno neće imati većih problema – govori Marijana Grbeša, koja kaže da se ne treba bojati da manje stranke neće imati dovoljno prostora za vidljivost. Kako objašnjava, oni svoje kanale dobro znaju i koriste.
– Uzmimo za primjer Hrvatske suvereniste, koji su na izborima za Europski parlament ostvarili odličan rezultat, a nije ih baš bilo u javnom prostoru. Ili, na primjer, inicijativa U ime obitelji, protiv koje su praktički unisono bili svi mediji, a oni su isto polučili uspjeh. Nama se u oba slučaja činilo to kao iznenađenje, ali samo zato što nismo dio te infrastrukture. Oni koji znaju točno koga trebaju animirati, to i naprave – kaže nam Marijana Grbeša