Hranilović: 'Predložit ćemo Holdingu najam radnika. Da njihovi iz GPZO-a jednostavno dođu k nama'

Međunarodni tokovi, loše postavljen natječaj Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) ili naprosto kriva špekulacija s cijenama ekipe iz Zagreba? Što je dovelo do toga da će 290 tisuća kućanstava metropole od jeseni plinom opskrbljivati tvrtka iz Međimurja nagađa se već danima, otkako se pojavila informacija da bi Gradska plinara Zagreb - Opskrba (GPZO) mogla izgubiti natječaj za opskrbljivača plinom u javnoj usluzi. I dogodilo se upravo to, preksinoć je nešto prije ponoći HERA i službeno objavila rezultate iz kojih proizlazi da će Zagrepčanima energent za grijanje, toplu vodu i kuhanje distribuirati Međimurje-plin, i to od jeseni jer ponudili su oni najnižu maržu, onu od 9,5 eura po megavatsatu.

Nismo mi tako mali

A prije nego se zapletemo u prihode i dobiti, idemo prvo pojasniti što točno te marže uopće znače. Sam natječaj za javne opskrbljivače HERA raspisuje svake tri godine i tvrtke se mogu javiti za područje u Hrvatskoj po vlastitom nahođenju, odnosno za kojeg procijene da će im donijeti najveće prihode, a i za koje, što je još važnije, misle da mogu imati dovoljnu količinu plina. Sama krajnja cijena za kućanstva formira se iz više dijelova; u nju ulazi trošak nabave plina, odnosno koliko tvrtka opskrbljivač plaća svog dobavljača (primjerice, Gradska plinara Zagreb - Opskrba ima ugovor o nabavi plina od PPD-a i ovo je trošak koji ide za taj dio), zatim trošak distribucije plina i trošak opskrbe plinom. Ovo posljednje upravo je cijena kojom se licitira na natječaju HERA-e, odnosno to je ta marža koju si određena firma uzima da na kraju balade nema na računu minus. U ovom trenutku marža GPZO-a je 9,6 eura po megavatsatu, a na natječaju koji su netom izgubili licitirali su s 10,2 jer, pojasnili su gradski čelnici, samo s tom maržom poslovanje GPZO-a može se održati na nuli. Međimurje-plin, s druge strane, rekao je da je njima dovoljno 9,5 eura po megavatsatu, što je i dalje, promotri li se HERA-in natječaj, najviša marža u Hrvatskoj. U Bjelovaru je, primjerice, E.ON licitirao s 9,1 i dobio natječaj, dok je najniža marža ona Dukom Plina u Dugom Selu; 7,5 eura po megavatsatu. Hoće li i oni onda poslovati s gubicima, to ne znamo, ali očekuje li da će na Zagrebu novac gubiti umjesto zarađivati, pitali smo predsjednika Uprave Međimurje-plina Nenada Hranilovića.

– Ne mislim da ćemo ostvariti gubitak s maržom koja je jedna od najvećih na tržištu. Nismo se na natječaj javljali s proizvoljnom cifrom i da je procjena bila da nećemo zarađivati, ne bismo licitirali za područje Zagreba – kaže nam Hranilović, a mi ga pitamo zašto uopće jest. Točnije, budući da je natječajem određeno da Međimurje-plin sad Međimurje neće moći opskrbljivati (to će u javnoj usluzi raditi E.ON), koji je bio motiv?

VEZANI ČLANCI

– Prije svega, htio bih Zagrepčanima poručiti da mogu biti smireni. Nismo mi tako mala tvrtka kao što nas se želi prikazati. Lani smo ostvarili 58 milijuna eura prihoda, postojimo od 1975., od 2012. prisutni smo značajnije na tržištu. Imamo 75 zaposlenih, što je samo 25 manje od GPZO-a, nismo zaduženi, imamo imovinu, iskustvo, znanje, a i pouzdanu opskrbu – govori Hranilović, koji upravlja firmom u vlasništvu lokalnih zajednica; Grada Čakovca i okolnih gradova te općina. Slično kao i u Zagrebu, Međimurje-plin na svom području u ovom trenutku upravlja i infrastrukturom (što radi u metropoli Gradska plinara Zagreb) i distribucijom (što radi GPZO). Kad najesen stignu u Zagreb, koristit će cijevi, brojila i ostalu infrastrukturu GPZ-a, a njihovu će u Međimurju koristiti E.ON.

– Svjesni smo svoje obveze. Povećat ćemo broj zaposlenih, a predložit ćemo i GPZO-u te Holdingu svojevrsni sistem najma radnika. Da njihovi jednostavno dođu kod nas. Otvorit ćemo centar za potrošače da ljudi s nedoumicama iste mogu riješiti u svome gradu – kaže nam Hranilović. Pitamo ga i za ugovore. Odnosno, hoće li se potrošači prebacivati s GPZO-a na Međimurje-plin automatizmom ili će im se dostavljati ugovori na potpis?

– Prvo će se ići s očitanjem brojila. Taj dio odrađuje GPZ kako bi se GPZO-u podmirili svi računi. Bazu podataka korisnika u javnoj usluzi dobit ćemo i ugovore ćemo poslati na potpis – da će Zagrepčani dobiti "papire" od Međimurje-plina, pojašnjava nam Hranilović. Konačno, zanimalo nas je i ima li firma uopće dovoljno plina da opskrbi Zagreb s obzirom na činjenicu da im se posao sad povećava deset puta; dosad su opskrbljivali oko 25 tisuća kućanstava, a od listopada bi trebali oko 290 tisuća.

– U ovom trenutku imamo dovoljno plina za tu količinu kućanstava, morat ćemo još dokupiti i trenutačno smo u pregovorima s pet-šest dobavljača – kaže nam čelnik Međimurje-plina. Jesu li to mađarski dobavljači, pitamo. Jer insinuacije o tome da se preko tvrtke sa sjevera na hrvatsko tržište guraju Mađari (koji plin dobivaju preko našeg LNG-a) već su se pojavile.

VEZANI ČLANCI

Nikakva Mađarska, samo tržište

– Ne stoji iza nas nikakva Mađarska. Niti itko drugi. Samostalni smo i nezavisni, a plin kupujemo od onoga tko ima najbolju ponudu. Mi smo orijentirani isključivo na tržište, osjetili smo da se pojavila poslovna prilika i odlučili je iskoristiti. Ne volim da se u tržište miješa politika – kaže Hranilović, koji valjda iz tog razloga ni najvećem svom vlasniku, Gradu Čakovcu, nije rekao da se firma javlja na natječaj za Zagreb. Ljuti se zbog toga, sama je rekla, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini. Ljute li se i Međimurci?

– Mislim da ne. U svakom slučaju, neće, jer imamo i za njih rješenje – veli Hranilović. Ponudit ćete niže cijene od E.ON-a u tzv. tržišnoj opskrbi da ostanu kod vas?

– To ste vi rekli – zagonetno na naše pitanje odgovara čelnik Međimurje-plina. Podsjetimo samo kratko ovdje da je HERA-in natječaj bio za javne opskrbljivače, a svaki korisnik sam odlučiti može želi li javnu ili komercijalnu opskrbu. Sviđa li mu se više cijena koju ponudi određena firma na tržištu, on ne mora plin kupovati od opskrbljivača u javnoj usluzi, iako mu to daje određene beneficije poput one da takvim opskrbljivačima država može odrediti po koliko plin smiju prodavati građanima, što je i trenutačni slučaj s Vladinim paketima mjera. U svakom trenutku, doduše, iz komercijalne usluge se može prijeći na javnu.

Što se samih cijena plina tiče, prosječno zagrebačko kućanstvo godišnje potroši oko 12 megavatsati plina, a budući da je marža GPZO-a trenutačno 9,6 eura, ona Međimurje-plina bit će 9,5, godišnje je to pojeftinjenje od 1,2 eura, što Zagrepčani praktički i neće osjetiti, odnosno cijena plina za kućanstva ostat će ista. Inače, gubitkom ovog posla u Zagrebu GPZO ostaje bez otprilike 300 milijuna eura, gleda li se prihod te tvrtke, koji je lani, prema njihovu izvješću, bio 311,7 milijuna eura.