Rast i razvoj, zapošljavanje, posebice mladih, energetska i prometna povezanost, sigurnost i proširenje. Te je teme navela predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kao prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, kako ih za sada vidi Hrvatska, na jučerašnjem sastanku sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom te austrijskim predsjednikom Alexanderom van der Bellenom u Sloveniji. Prvi je to put da su na jednom mjestu iznesena pitanja koje će Hrvatska staviti u fokus svog predsjedanja koje će biti u prvoj polovini 2020. godine. Riječ je o temama koje su, prema predsjednici, bile i jesu važne za Hrvatsku, koje promovira kao aktivna članica Vijeća te koje će dobiti zamah kad Hrvatska preuzme predsjedanje.
5,7 posto više za plaće
Vlada, u kojoj su ostali malo začuđeni predsjedničinim odabirom te teme, jer – kako su objasnili u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova – Vlada RH usvojit će prioritete predsjedanja tek krajem 2019., kao što je to uobičajena procedura prije svakog preuzimanja novog predsjedanja Vijećem EU, a prijedlozi programa će tijekom 2019. biti predstavljeni široj javnosti.
Vlada je jučer predsjedanje Unijom proglasila aktivnošću od posebne važnosti za Hrvatsku. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ostalo je koordinator aktivnosti, a odlučeno je i da svi poslovi imaju prioritet u radu tijela državne uprave.
Iz MVEP-a potvrđuju prioritete koje je iznijela predsjednica, ali i dodaju kako će Hrvatska naglasak staviti i na gospodarski rast, ravnomjeran razvoj, infrastrukturno povezivanje te odnose s državama jugoistočne Europe. Kao krovno tijelo ustanovit će se Upravljačko vijeće za pripremu predsjedanja RH Vijećem EU koje će biti zaduženo za strateške odluke i smjernice procesa pripreme i provedbe predsjedanja te za njihov nadzor. Tijelom će predsjedati premijer Andrej Plenković.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova promijenilo je i Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva i broj djelatnika u povećao s dosadašnjih 884 na 924, dok se broj djelatnika u diplomatskim misijama i konzularnim uredim u inozemstvu povećava s dosadašnjih 490 na 550, što će povećati plan troškova za plaće u Ministarstvu za 5,7 posto. Iako je prije godinu dana bilo govora o tome da će se djelatnici potrebni za iznimno povećan opseg posla za vrijeme predsjedanja pronaći u drugim ministarstvima, to nije bilo moguće jer, doznaje se, nisu zadovoljavali uvjete.
Sada u stalnom predstavništvu Hrvatske pri EU radi 85 ljudi, od kojih je velika većina, njih 51, zaposleno u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova dok su ostali zaposlenici drugih ministarstava i njihov će broj morati biti povećan.
Kongresni centar u NSB-u
Austrija u svom uredu pri sjedištu Unije ima 150 ljudi, a za potrebe predsjedanja bila ih je pojačala s još sedamdesetak. Više od 120 članova osoblja u stalnom predstavništvu pri sjedištu Unije imaju i Slovenija i Finska, a obje su uzimale dodatne zaposlenike u vrijeme predsjedanja. Za vrijeme hrvatskog predsjedanja održat će se 1400 raznih sastanaka na svim razinama u Bruxellesu, a u Republici Hrvatskoj najmanje jedan summit šefova država i vlada država članica EU, otprilike 20 sastanaka i konferencija na ministarskoj razini te između 200 i 250 sastanaka na tehničkoj razini.
– To je u prosjeku 12 do 13 sastanaka svaki radni dan – rekla je M. Pejčinović Burić. Iskustva dosadašnjih predsjedateljica Vijećem EU pokazuju da uvijek postoji jedan središnji kongresni centar gdje se uglavnom odvijaju sastanci na visokoj razini te jedan ili više drugih prostora za ekspertne sastanke. Kako u Hrvatskoj takvog centra nema, za potrebe predsjedanja realizirat će se još 2007. isplaniran, ali dosad nedovršen projekt Velimira Neidhardta o kongresnom centru u sklopu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, odlučila je Vlada.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
Sandra nemoj da lozis bez razloga jer vani je +25