Predsjednica ipak želi veće ustavne ovlasti i precizniji Ustav: 'Nije to zaokret'

Kolinda Grabar-Kitarović čitav je mandat govorila da su ovlasti koje predsjedniku RH daje Ustav sasvim dovoljne, a na isti je način reagirala i kada su veće predsjedničke ovlasti zazivali njezini protukandidati, prije svih Miroslav Škoro. U jučerašnjem intervjuu za “Točku na tjedan” televizije N1 predsjednica je, međutim, dala naslutiti da ni sama nije zadovoljna svojim ovlastima. Ocijenila je kako ih treba precizirati, pogotovu kada je riječ o vanjskoj politici, a pozitivnu ocjenu dala je i Škorinoj ideji da se predsjednika države uključi u proces imenovanja ustavnih sudaca.

– O tome bi se dalo razgovarati jer mislim da bi proces bio ipak objektivniji – odgovorila je predsjednica na pitanje što misli o prijedlogu da predsjednik uzme određenu ulogu u biranju ustavnih sudaca. Dodala je, međutim, kako u takvu izmjenu načina izbora ustavnih sudaca ne treba ići prije parlamentarnih izbora.

Napomenula je i kako u nekim sustavima upravo predsjednik države predlaže kandidate za ustavni sud, koje onda odobrava parlament.

– Ja mislim, kad je riječ o tako bitnom tijelu kao što je Ustavni sud, bolje imati više tih instancija na kojima se provjeravaju kandidati i ono što nama možda malo nedostaje je takozvani vetting proces. To je onaj proces kad se prije imenovanja jako, jako dobro istraži pozadina svakoga, da već nakon imenovanja ne izađu na vidjelo neke nepravilnosti iz ranijeg života, bilo da je riječ o financijskima ili da je riječ o nekoj drugoj vrsti korupcije – objasnila je Grabar-Kitarović.

‘Nije to zaokret’

Kad je riječ o ostalim ovlastima predsjednika RH, aktualnoj predsjednici, čini se, smeta ustavna odredba po kojoj Vlada kreira, a ona sukreira vanjsku politiku.

– Ustav je pomalo dvoznačan jer imate predsjednika kao sukreatora, onda kasnije Vladu kao kreatora i slično, dakle tu postoje nekakve pojedinosti koje se može definirati i ja sam sasvim za to da se ide u raspravu, možda o Ustavu, odnosno ustavnim promjenama – rekla je Grabar-Kitarović. Naglasila je, međutim, kako i dalje smatra da su predsjedničke ovlasti dovoljne, odnosno da su njoj bile dovoljne za ono što je napravila tijekom mandata, a raspravu o eventualnim ustavnim promjenama ostavila bi za razdoblje nakon parlamentarnih izbora. U istom razdoblju otvorila bi i raspravu o izmjeni izbornog zakonodavstva, pri čemu se zauzima za veći broj preferencijalnih glasova te za uvođenje dopisnog ili elektroničkog glasovanja.

Iz predsjedničina kruga kazali su nam kako nije riječ o zaokretu u kampanji te kako se Grabar-Kitarović ne namjerava fokusirati na predsjedničke ovlasti, već je, kažu, samo odgovorila na pitanja koja joj do sada nitko nije postavio. Njezini protukandidati procijenili su, međutim, da je ipak riječ o zazivanju većih ovlasti, pri čemu Zoran Milanović komentira da bi uključivanje predsjednika u izbor ustavnih sudaca bilo “teški sukob interesa” jer bi tako izabrani suci mogli doći u poziciju da odlučuju o predsjedniku.

– To je predsjednica čula od nekog trećeg pa sad ponavlja to, jer je vjerojatno procijenila da je vrijeme da i to kaže – komentirao je Milanović. Škoro je pak pozdravio činjenicu da Grabar-Kitarović podržava redefiniranje predsjedničkih ovlasti što je, podsjeća, prvi predložio. No predsjednici zamjera što bi to učinila tek nakon parlamentarnih izbora, odnosno “kad kaže Plenković”.

– Ja na tako ne doživljavam demokraciju – poručio je Škoro.

Predizborna motivacija

Profesorica ustavnog prava Sanja Barić suglasna je da bi predsjedničke ovlasti trebalo dodatno precizirati, pogotovo kad je riječ o ulozi predsjednika u investituri Vlade, odnosno u imenovanju privremene Vlade, gdje su se pokazale manjkavosti. Ova stručnjakinja podupire i pokretanje rasprave o načinu izbora ustavnih sudaca i drži da treba razmisliti o uključivanju predsjednika države, ali i Vrhovnog suda u taj proces. Ne slaže se, međutim, s predsjedničinim opaskama o ovlastima u vanjskoj politici.

– Osnovna motivacija cijele priče je predizborna, no vidljivo je i da je dio motiva osoban, jer je predsjednica imala sukobe s premijerom oko vanjske politike. Ne mislim da u tom dijelu treba precizirati ustavne ovlasti. Ustavna pozicija predsjednice nije aktivna, nego je postavljena kao faktor stabilnosti, kao netko tko se aktivira kad je “frka” – tumači Barić. Upozorava da bi u protivnom akteri vanjske politike djelovali kao rakova djeca, odnosno da bi svaki vodio vlastitu vanjsku politiku, što bi stvorilo kaos.