Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i slovenski premijer Miro Cerar razgovarali su u petak u Ljubljani o otvorenim pitanjima između Hrvatske i Slovenije, a Grabar-Kitarović je rekla novinarima kako je suradnja dviju zemalja Europske unije posebice važna sada kada se Europa raslojava nakon odluke Britanaca o izlasku Britanije iz Unije.
"U razgovorima je dominirala pozitivna prijateljska klima koja postoji između dviju država", kazala je nakon razgovora novinarima Grabar-Kitarović drugi dan dvodnevnog službenog posjeta Sloveniji.
"Istina, razgovarali smo i o otvorenim pitanjima i kako ih riješiti, te se složili da ona ne smiju narušiti prijateljstvo koje je između naš već postignuto", dodala je hrvatska predsjednica.
Glede arbitraže o granici, o čemu je također bilo riječi, rekla je da se stajališta razlikuju, pri čemu Hrvatska smatra kako je nastavak arbitraže iz koje je izašla isključen jer se radi o nepovratno kompromitiranom procesu. "Hrvatska je spremna u budućnosti rješavati ovo pitanje u duhu konvencije UN-a i međunarodnog prava", kazala je.
U razgovoru sa slovenskom stranom bilo je riječi i o zaštiti autohtonih proizvoda, gdje su dvije strane ponekad znale doći u spor, kao po pitanju kulena ili varaždinskog zelja, ali je predsjednica izrazila očekivanje da će se dobra suradnja i na tom planu ostvarivati, a problemi lakše rješavati.
Takva je suradnja između dviju susjedskih članica EU-a posebno potrebna "u ovim uvjetima kad se vide tendencije ka raslojavanju Europe", kazala je Grabar-Kitarović aludirajući na odluku Britanaca na referenduma u četvrtak da Britanija izađe iz EU-a i bojazan od političkih posljedica koje bi to moglo imati u državama članicama.
"Na svima nama je da budemo odgovorne članice koje će pokazati kako rješavati otvorena pitanja i raditi na osnaživanju europskog projekta", dodala je, podsjetivši kako je iznenađujuća odluka Britanaca ipak razočaravajuća za sve ostale.
Potvrdila je da je u razgovoru sa slovenskim premijerom bilo riječi i o zaštiti hrvatske manjine u Slovemiji koja sada ne uživa status kakav na primjer imaju talijanska ili mađarska zajednica koje su malobrojnije od Hrvatske.
Hrvatska se zalaže da i Hrvati u Sloveniji budu priznati kao manjina, a oni u tom smislu za Sloveniju ne predstavljaju nikakvu opasnost, ocijenila je.
Potvrdila je da je sa slovenskim premijerom Cerarom razgovarala i o problemu migracija, osobito o problematičnoj žilet-žici koju je na dijelu granice s Hrvatskom postavila Slovenija.
"Složili smo se da moramo raditi na uklanjanju žice", kazale je Grabar-Kitarović ocijenivši da i Cerar ima namjeru da na uklanjanju uskoro počne raditi.
Dodala je kako je u tom pogledu potrebna još bolja suradnja dviju država po pitanju migracija, uz ocjenu da i Slovenija i Hrvatska smatraju kako tzv. balkansku migrantsku rutu i dalje treba držati zatvorenom za ilegalne migrante.
Što se tiče pitanja isplata stare devizne štednje Ljubljanske banke hrvatskim štedišama, Grabar-Kitarović je kazala da je slovenskom premijeru ponovila hrvatsko stajalište kako je hrvatske štediše potrebno obeštetiti onako kako to predviđa presuda Europskog suda za ljudska prava, a ona zahtijeva da se u tom pogledu prema hrvatskim štedišama postupa na isti način na koji su obeštećeni štediše sa slovenskim državljanstvom.
KURsVA stara