Martina Dalić, nezavisna zastupnica u Saboru, koja je nedavno napustila HDZ jer smatra da ne može izvući zemlju iz krize, analizira koje su mogućnosti Kolinde Grabar-Kitarović da utječe za ekonomiju.
Ekonomska su pitanja dominirala u predsjedničkoj izbornoj kampanji. Može li nova predsjednica svojim inicijativama vratiti optimizam i preokrenuti negativan trend u ekonomiji?
Nova predsjednica može, a nadam se i da hoće, početi mijenjati političku kulturu u Hrvatskoj. S obzirom na bogatu međunarodnu karijeru, ona za to ima dobre pretpostavke. Obećala je da će aktivno tražiti i poticati dijalog između najvažnijih političkih aktera i, uspije li, to bi bio velik doprinos promjeni političke kulture. Najvažniji sadržaj toga dijaloga trebao bi biti upravo ekonomski, a rezultat dogovor o reformama koje Hrvatska mora kontinuirano i uporno provoditi u sljedećih pet do deset godina kako bi nadoknadila propušteno u proteklih deset godina. Predsjednik Republike nema izvršne ovlasti u konkretnom vođenju ekonomske politike, ali može se pozicionirati kao točka stabilnosti koja traži i inzistira na dijalogu te političkom dogovoru o npr. pet reformi i njihovim jasnim ciljevima od kojih u sljedećih deset godina ne smije odustati nijedna vlada koja bude vodila Hrvatsku. Ako uspije u poticanju i ostvarivanju ovakvog dijaloga i dogovora, tada bi novoizabrana predsjednica na kraju svog mandata mogla s pravom tvrditi da je dala doprinos ekonomskom napretku Hrvatske.
Svi bježe od reformi
Prva tri dana nakon izborne noći sugeriraju da ćemo imati burnu političku godinu. Očekujete li da će Milanovićeva vlada ići s nekim promjenama u posljednjoj godini mandata?
Da je mislila provoditi ikakve značajnije promjene ili reforme, Milanovićeva vlada to bi najavila, recimo, pri donošenju proračuna, ili predložila u zakonskim prijedlozima. Dodatno, mnogi se u Hrvatskoj zaklinju u reformu državne i javne uprave uključujući i vladajuće, predsjedničke kandidate, oporbu, poslodavce itd. Ja sam u listopadu predložila konkretna rješenja kroz paket zakonskih prijedloga koje će, koliko doznajem, Vlada danas odbiti. Stručnost, kompetentnost, napredovanje prema rezultatima rada, depolitizaciju i jačanje profesionalnosti rukovodećeg kadra u državnoj i javnoj upravi Vlada ne prihvaća. Najsmješnije je to da je Vlada ista takva rješenja predvidjela kao mjeru u industrijskoj strategiji koju je nedavno usvojio Sabor. Povezivanje riječi i djela u nas je i dalje politička nepoznanica. Pričanje praznih priča u nas se i dalje smatra najpoželjnijim sadržajem politike i zato su, među ostalim, rezultati ove vlade ovako loši.
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Kako komentirate smanjenje proračunskog deficita za gotovo tri milijarde kuna u posljednjem mjesecu u godini? U osnovi to je pozitivna vijest, ali kako se mogao dogoditi tako loše planiran rebalans?
Očigledno je riječ o izvršenju proračuna koje je iznenadilo i samog ministra financija jer bi u suprotnom rebalans bio drukčije priređen. Zato mislim da bi bilo dobro da Ministarstvo financija jednostavno objavi preliminarne podatke o izvršavanju kako bismo mogli pozornije analizirati taj rezultat. Jedno od većih pitanja u tom pogledu jesu opet rashodi HZZO-a i planirani rashodi za sanaciju zdravstva u 2014. koji su planirani u iznosu od tri milijarde kuna. Stupanj izvršavanja tih stavki može materijalno utjecati na sliku rashoda.
Dobro dok ima novca
Potezi ECB-a omogućili su zaduživanje po relativno povoljnim kamatama pa se i manje nego prije govori o bankrotu zemlje. Je li bankrot realna opasnost?
Mislim da ne treba ponavljati da je situacija u javnim financijama teška. Sve dok su kamate niske i dostupnost novca na tržištu kapitala velika, Hrvatska može financirati svoje manjkove. Međutim, poanta je u tome da već postojeća razina duga i ekonomija koja se ne oporavlja čine Hrvatsku jako osjetljivom na neki iznenadan šok koji se može dogoditi izvan njezinih granica i bez njezina utjecaja. Zato bi bilo važno iskoristiti te povoljne uvjete za reforme i pokretanje rasta kako bismo se izvukli iz opasnosti da nas neki nepredviđeni poremećaj na međunarodnom tržištu može baciti na koljena.
Pobjeda HDZ-a na predsjedničkim izborima najavljuje povratak te stranke na vlast i na parlamentarnim izborima. Može li HDZ provesti potrebne reforme?
To morate pitati u HDZ-u.
Što bi morala učiniti sljedeća vlada da Hrvatska postane najrazvijenija zemlja u EU, kako je to obećala nova predsjednica?
Želju da Hrvatska postane najuspješnija zemlja EU shvaćam kao figuru govora kojom se želi poručiti da Hrvatska može bolje i više od onoga što danas ostvaruje. S druge strane i uspješnost se može mjeriti na različite načine, primjerice brzinom promjena. Smatram zato da bi se upornim i dosljednim reformama Hrvatska sigurno vrlo brzo mogla odlijepiti s dna Europske unije. Na primjer, Slovačka je prije 12-ak godina ostvarivala BDP po stanovniku od nekih 48% europskog prosjeka. Danas je na 73 posto.
>>Martina Dalić: Rashodi su podcijenjeni za najmanje 1,5 mlrd. kuna
>>Okrugli stol Martine Dalić: Hrvatskoj treba ustavno ograničenje na visinu deficita
>>Dalić o novom zaduženju od milijardu eura: To je očekivano i razumno
Prva Hrvatska Predsjednica Svih Hrvata i Vrhovna Zapovjednica Hrvatskih Oružanih Snaga gospođa Magistrica Kolinda Grabar Kitarović će stati na kraj rušenju i zatiranju Hrvatskih Domovinskih i Katoličkih Svetinja od strane ove nesposobne i bešćutne vlade.