“Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović štitit će Ustav i raspisati izbore uvidi li da prolazi zadnji ustavni rok. A to nije, kako se često kaže, siječanj ili veljača. Krajnji je rok početak prosinca. Da bi se poštovali svi ustavni rokovi, predsjednica bi trebala donijeti odluku o raspisivanju izbora do 6. studenog ove godine. Najkasnije! A krajnji je rok za održavanje izbora nedjelja 6. prosinca.“ Ovakvo tumačenje posebnog savjetnika predsjednice Vladimira Šeksa o predsjedničinim planovima za određivanje datuma izbora izazvalo je poprilično negodovanje i među vladajućima, ali i ustavnim stručnjacima.
Treća mogućnost: dogovor
Svi se slažu da je ovakvo tumačenje neutemeljeno i da bi takav potez predsjednice predstavljao grubo kršenje Ustava.
– Nemoguće je tako postaviti stvari. Predsjednica ne može raspisati izbore dok se Sabor ne raspusti ili mora pričekati istek mandata, a s obzirom na to da mandat istječe četiri godine nakon konstituirajuće sjednice, dakle 22. prosinca, krajnji je rok za održavanje izbora 60 dana od isteka mandata – objašnjava ustavna stručnjakinja Sanja Barić. Treća je mogućnost, dodaje, dogovor predsjednice s parlamentarnim strankama. S Barić se slaže i ustavni stručnjak Mato Palić, koji također upozorava na članak 74. Ustava u kojem stoji kako se izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održavaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja Sabora.
– Bilo kakva drugačija odluka bila bi protivna ustavnoj normi. Izvješće Ustavnog suda iz prosinca 2010. godine to dodatno potvrđuje – tvrdi Palić. U tom izvješću Ustavni sud upozorava kako se svaki izbori prije isteka četverogodišnjeg mandata smatraju prijevremenima. – Ustavni sud podsjeća da su u dosadašnjoj parlamentarnoj praksi izbori za više saziva Sabora bili prijevremeni – stoji u tom izvješću u kojem naglašavaju da se redoviti izbori za zastupnike u Sabor moraju održati najkasnije 60 dana nakon isteka mandata. Na isto izvješće podsjeća i predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin, no i bez takvog stava suda sve je već jasno i u Ustavu.
– Predsjednica nije ovlaštena za takav potez jer Ustav sve jasno propisuje. Svakome je jasno da su redovni izbori nakon 22. prosinca – uvjerava Grbin. Ako predsjednica ipak odluči onako kako je Šeks najavio u jučerašnjem intervjuu za Večernji list, Grbin najavljuje da bi SDP kao grupa zastupnika ili čak odbor pokrenuo postupak pred Ustavnim sudom za utvrđivanje osnovanosti takve protuustavne odluke.
I članovi Vlade bili su iznenađeni spornim Šeksovim tumačenjem Ustava i predsjedničinim planovima.
– To je pravo malo remek-djelo ustavnopravne misli u Hrvata. Ima samo jednu manu, a to je da je Šeksovo mišljenje izravno suprotno mišljenju Ustavnog suda iz prosinca 2010. Gospodin Šeks ili nije pročitao to izvješće ili ustavne suce smatra neznalicama – komentirao je ministar uprave Arsen Bauk.
Unatoč svim suprotnim objašnjenjima Šeks je ostao pri svom tumačenju.
– Pozivam sve svoje kritičare da odgovore što će biti 23. prosinca. Ovom sazivu Sabora mandat istječe 22. prosinca. Ako izbori za novi Sabor ne bi bili raspisani i održani do isteka mandata ovog Sabora 22. 12., to bi značilo da Hrvatska ostaje bez Sabora, a to znači tešku ustavnu krizu – tvrdi Šeks te dodaje da bi se, ako bi vladajući nastavili mandat i nakon 22. prosinca, ušlo u “protuustavnu situaciju, što bi manifestiralo njihovu želju i potrebu ostati na vlasti dulje od Ustavom propisanog roka od četiri godine”.
Kako im odgovara
SDP-ovci podsjećaju i da je treći saziv Sabora konstituiran 28. studenog 1995., a prema sadašnjoj Šeksovoj teoriji tada bi krajnji rok za izbore bio početak studenog 1999., no izbori su tada održani tek 3. siječnja 2000., i to u ponedjeljak. Šeks je, naglašavaju u SDP-u, kroz godine različito tumačio Ustav, kako mu je u tom trenutku odgovaralo.
Kao što i Zoranu Milanoviću sada odgovara da kalkulira s datumom izbora, odnosno odlukom kada će konačno raspustiti Sabor.
Međutim, kako doznajemo, u utorak se Milanović sastao s predsjednicom HNS-a Vesnom Pusić. Osim o koalicijskom sporazumu, koji će se najvjerojatnije potpisati u ponedjeljak, razgovaralo se i o datumu izbora. Konačne odluke još nema, međutim vladajući su sve bliži ideji da se na birališta ide prije obljetnice pada Vukovara, odnosno ili 8. studenog ili pak 15. studenog.
>> 'Šeks ili nije pročitao izvješće Ustavnog suda ili ustavne suce smatra neznalicama'
>> Ako se do 6. studenoga ne raspusti Sabor, predsjednica će raspisati izbore
Mogu oni kalkulirati i manipulirati s datumom održavanja izbora koliko ih volja. Zna se zašto žele datum prije obljetnice pada Vukovara, a zna se zašto bi im odgovarao daum nakon Božića i Nove godine. Medjutim zaboravljaju jednu bitnu stvar. Oklijevanjem i kalkulacijama medju biračima samo stvaraju dojam kako se zapravo boje izbora i kako nisu sigurni što učiniti. To je pak za njih puno pogubnije, nego jasno i glasno reći izbori su na taj dan i točka. Ukoliko se se raspisivanjem izbora uključi KGK, to bi u javnosti stvorilo dojam kako je dosta vrludanja i kako ih ona prisiljava da se već jednom odluče, a to im, bez obzira na ustavnu tužbu i njezin ishod, nikako ne bi odgovaralo.