Predsjednica prepustila Plenkoviću summit NATO-a zbog izbora

Na sastanku na vrhu lidera zemalja saveznica NATO-a 3. i 4. prosinca u Londonu Hrvatsku će predstavljati premijer Andrej Plenković, a ne, kao što je dosad bio običaj u mandatu predsjednice Republike, Kolinda Grabar-Kitarović. Potvrđeno nam je to jučer iz dva izvora, što znači da će to Plenkoviću biti prvi summit NATO-a.

Londonski sastanak na vrhu isprva je zamišljen kao svečano okupljanje u povodu 70. obljetnice Saveza, ali geopolitički ulozi i očekivanja od tog sastanka dramatično su se povećali nakon izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da je NATO u stanju “moždane smrti”.

Ne želi izbivati iz Hrvatske

Nakon summita u Strasbourgu/Kehlu 2009., na kojemu su bili i predsjednik Stipe Mesić i premijer Ivo Sanader kad je Hrvatska svečano primljena u članstvo, dosad su na summitima NATO-a Hrvatsku predstavljali predsjednik Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Josipović je bio u Lisabonu 2010. i Cardiffu 2014., Grabar-Kitarović u Varšavi 2016. i Bruxellesu 2017., a Milanović kao premijer 2012. u Chicagu, gdje je zamalo odbio otići u znak protesta protiv toga što se od njega tražilo da ishodi američku vizu.

Ovaj put Kolinda Grabar-Kitarović procijenila je da su datumi održavanja summita u Londonu previše blizu očekivanog datuma održavanja predsjedničkih izbora i očekivanog roka za predaju kandidatura te da je bolje da ne izbiva iz Hrvatske. U dogovoru s premijerom, prepustila mu je londonski summit NATO-a.

Macronova tvrdnja o “moždanoj smrti” NATO-a ne prestaje izazivati reakcije. Komentira se na svakom mogućem sastanku europskih dužnosnika kojima su diplomacija ili obrana u opisu posla, pa se tako komentirala i protekla dva dana u Bruxellesu, gdje su se u Vijeću EU okupili ministri vanjskih poslova u ponedjeljak i ministri obrane jučer.

Merkel opreznija

– NATO je najveći, najsnažniji vojnopolitički savez i mi ni u kojem slučaju ne sumnjamo u relevantnost NATO-a – rekao je hrvatski ministar obrane Damir Krstičević. Zajedno s ministrima obrane Austrije, Mađarske i Slovenije, Krstičević je potpisao sporazum o projektu kemijskog, biološkog i radiološkog nadzora (CBRN), što je šesti projekt u kojemu Hrvatska sudjeluje u sklopu PESCO-a, nedavno uspostavljene Stalne strukturirane suradnje država članica EU na području obrane. Ideja toga projekta je razvoj senzorske mreže, sastavljene od bespilotnih letjelica i kopnenih vozila bez vozača, pomoću koje će se prikupljati podaci i reagirati u slučaju nuklearnih, bioloških i kemijskih prijetnji. Upravo je PESCO primjer pretvaranja EU u obrambenu uniju, što ima na umu francuski predsjednik Macron kad traži veću usredotočenost europskih država na zajedničku europsku obranu, bez isključivog oslanjanja na SAD. Macron je jučer, u govoru na Pariškom mirovnom forumu, branio svoju dijagnozu NATO-a od “licemjera” koji se zgražaju nad njegovom tvrdnjom o “moždanoj smrti” vojnog saveza.

– Postoji rizik od toga da se uljuljamo da imamo organizacije koje volimo i da ih ne treba propitkivati. Treba nam istina. Umišljenost i licemjerje danas ne prolaze jer naši građani to znaju pročitati – rekao je Macron.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je prvo rekla da je Macronov opis NATO-a “drastičan”, jučer je u videoporuci u povodu dana njemačkih oružanih snaga naglasila da je NATO “središnji stup naše obrane” i da postaje “sve jasnije da mi, europske članice NATO-a, moramo preuzeti veću odgovornost” i ojačati europski dio NATO-a, a to se, dodala je, čini kroz PESCO i Europsku uniju.