Predsjednica u regiji treba nastaviti gdje je stao Josipović

U dijelu obraćanja hrvatskoj predsjednici koji je možda najkontroverzniji, a najmanje analiziran u javnosti, njemački predsjednik Joachim Gauck referirao se na Domovinski rat kao “građanski rat”, naveo da su “i Hrvati činili zločine u borbi za teritorijalni integritet” te naglasio potrebu da se i Kolinda Grabar-Kitarović kao hrvatska predsjednica nastavi “zalagati za pomirenje, dijalog i suradnju u regiji”. Dodao je i da domoljublje ne treba “pomiješati s agresivnim nacionalizmom” koji je praćen izopćenjem i ponižavanjem manjina. Teško da se išta od tih poruka može smatrati glazbom za uši HDZ-ovih birača, koji su u noći izborne pobjede bili oduševljeni predsjedničinom izjavom “Ovo je Hrvatska, a ne regija”.

Suočavanje s prošlošću

– Poruka njemačkog predsjednika je da posao koji je predsjednik Josipović napravio nizom gesta otvaranja dijaloga i pomirenja u regiji nije još završen. I da je odgovornost predsjednice Grabar-Kitarović da to nastavi – tumači Florian Bieber, profesor na sveučilištu u Grazu koji je specijaliziran za jugoistočnu Europu. On naglašava da je Gauck poznat kao političar otvorenog uma koji jasno govori i o nekim stvarima s kojima bi drugi, konvencionalniji njemački političari bili oprezniji.

Bivši ministar vanjskih poslova i HDZ-ov saborski zastupnik Gordan Jandroković smatra, međutim, da je sporno Gauckovo spominjanje formulacije “građanski rat u bivšoj Jugoslaviji”.

– To je formulacija koja Hrvatskoj sigurno nije prihvatljiva. Međutim, podsjetio bih i da su neki hrvatski dužnosnici, primjerice predsjednik Vlade, spominjali građanski rat. Daljnja zadaća hrvatske diplomacije i visokih dužnosnika je tumačiti da se u Hrvatskoj nije radilo o građanskom ratu nego o velikosrpskoj agresiji. I kod naših saveznika treba inzistirati na određenim formulacijama – smatra Jandroković.

Gauck je u dijelu govora u kojem spominje ratne zločine Hrvata rekao kako se Hrvatska već suočila s tim poglavljem svoje povijesti. Iz toga proizlazi da to nije nešto s čime se, po Gauckovu mišljenju, Hrvatska tek treba početi suočavati. Hrvatska je “došla do bolne spoznaje da su i Hrvati u svojoj borbi za teritorijalni integritet činili zločine”, rekao je Gauck i nastavio: “Dobro je, gospođo predsjednice, što se i dalje želite zalagati za pomirenje, dijalog i suradnju u regiji”.

Kontekst jugoistoka

Jandroković ne smatra da se to kosi s izjavom “Ovo je Hrvatska, a ne regija”.

– To dvoje nije u suprotnosti. Na nama je da definiramo taj odnos. Prvo je potrebna snažnija integracija Hrvatske u EU i NATO, dakle osnažiti i ojačati tu integraciju, a onda iz te pozicije lakše ćemo pomoći i susjedima. Bivši predsjednik išao je pogrešnim koracima, više je bio fokusiran na regiju, a manje na snažnije integriranje u EU i NATO, koje treba biti prioritet – smatra Jandroković.

Luka Đurić, glasnogovornik predsjednice, objašnjava da je citirani Gauckov govor bio u obliku zdravice, a to je format koji se, prema protokolu, nikada ne prekida.

– U razgovorima koji su uslijedili predsjednica je objasnila i prirodu rata i poslijeratne pomirbe. To je učinila svojim dobro poznatim stavom, da je riječ bila o agresorskom ratu – kaže Đurić.

Florian Bieber ne smatra da je Gauck mislio na potrebu lustracije u Hrvatskoj kad je hrvatskoj predsjednici spomenuo potrebu da se Hrvatska dodatno suočava s nasljeđem iz prošlosti.

– Da, slučaj Perković često je bio u njemačkim medijima, ali u Njemačkoj je veća zabrinutost za hrvatsko suočavanje s nasljeđem rata, nego sa socijalističkim razdobljem u SFRJ. Naprosto, u Njemačkoj mnogi i dalje gledaju na Hrvatsku u kontekstu jugoistočne Europe. Ne samo u tom kontekstu, ali i u njemu – kaže Bieber.

>> Grabar-Kitarović sastala se s Merkel i Gauckom: Hrvatska zna tko su joj prijatelji