Predsjednica želi da DORH istraži MVP-ovu kupnju zgrade u Bruxellesu

“Znam za nekoliko predmeta koje bi DORH mogao malo pažljivije pogledati”, rečenica je hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je kritičarima poslužila da ustvrde kako se i predsjednica, a ne samo premijer Andrej Plenković, neustavno miješa u rad neovisnog pravosudnog tijela. Kazala je i da u DORH-u moraju pratiti dolazi li danas do nepravilnosti i odmah ih sankcionirati, a ne da “neprestano izlaze kosturi iz ormara”. Nakon tih tvrdnji postavlja se pitanje na koje to slučajeve kojima se DORH bavi “sa zakašnjenjem” predsjednica misli. I je li ona uopće ima pravo miješati se u rad DORH-a?

Nije smio letjeti

Kako izvori Večernjeg lista potvrđuju, predsjednica je u “dopuštenim vodama”. Jer, njezina se saznanja temelje na nalazima Državne revizije koja se odnosi na rad ministarstava obrane i vanjskih poslova. Obrana i vanjski poslovi, pak, spadaju u ustavne ovlasti predsjednice.

Njezine se primjedbe radi “neambicioznog” pristupa DORH-a, saznaje se, odnose na dvije istrage u MORH-u koje se tiču pada MiG-a 21 broj 121 koji se srušio u plamenu 5. kolovoza 2014., te “zaustavljanja” priče o kontroverznom remontu eskadrile MiG-ova u Ukrajini na podizanju (samo) dvije optužnice radi pogodovanja u vrijednosti od 10.000 eura, za posao koji je stajao oko 150 milijuna kuna. Što se prvog slučaja tiče, skepsa predsjednice počiva i na saznanjima stručnjaka da je u slučaju pada stodvadesetjedinice ostao neokrznut cijeli zapovjedni lanac u MORH-u i državnom vrhu jer je zaključeno da je “zakazao hidraulički sustav, što je izazvalo lančanu reakciju na nekim drugim tehničkim elementima”, kako je to javnosti objasnio tadašnji predsjednik Ivo Josipović. Oba slučaja s MiG-ovima zbila su se u mandatu Josipovića i ministra Ante Kotromanovića.

Kada je MORH preuzeo Josip Buljević, dotadašnji savjetnik predsjednice za nacionalnu sigurnost, on je dao vjetra za obje istrage, koje provode Vojna policija i VSOA. One predaju izjave svjedoka i dokaze u DORH, no dogodila se potvrda optužnice USKOK-a protiv MORH-ovca Josipa Čovića i Ivice Josipovića, zastupnika Ukrspecexporta, a zbog primanja i davanja mita. Kritika DORH-a u slučaju pada MiG-a, iz kojega je čudom izišao živ katapultirani pilot pukovnik Stanko Hrženjak, odnosi se na informacije da taj zrakoplov uopće nije smio biti korišten jer su mu vremenski resursi istekli osam mjeseci prije tragedije. Kako je remont kasnio, HRZ je bio ostao samo na dva MiG-a (br. 121 i 122) kojima su istekli resursi. Da oni nisu nastavili patrolirati nebom, RH bi morala priznati da je izgubila sposobnost nadzora vlastita neba. Tako je, misle neki, došlo do nezakonitog “recepta”, da se kaže da avioni mogu letjeti jer im je preostao tzv. radni resurs jer motori nisu odvozili do kraja.

Kupljena, a neuseljena

Kritika predsjednice u sferi MVP-a odnosi se na neprocesuiranje akcije kupnje zgrade u Bruxellesu, koja, premda kupljena za 11,5 milijuna eura, i dalje stoji neuređena i neuseljena. Kupljena je u vrijeme mandata Vesne Pusić, a u njoj je trebalo raditi stotinjak diplomatskih i gospodarskih predstavnika RH pri EU. Pokazalo se da su potrebni dodatni radovi na zgradi jer prvo treba ukloniti azbest koji je u nju ugrađen, a procjenjivalo se da bi dodatni radovi mogli stajati 40-ak milijuna kuna. Problem nije riješen, a naše diplomatske misije troše oko 200.000 eura godišnje na najam drugih prostora. Istraga je navodno pokrenuta kada je tvrtka koja je izgubila posao vezan uz kupnju zgrade za RH podnijela prijavu DORH-u.

Problematična je, navodno, i kupnja pokućstva za veleposlanstvo u Washingtonu, što se događalo u mandatu veleposlanika Joška Para, koji je više puta bio na meti predsjednice, zadnji put kada nije nazočio njezinu posjetu SAD-u.     

>> Predsjednica: Ovo neprestano izlaženje kostura iz ormara dovodi do erozije povjerenja

>> Predsjednica: Ne treba gledati 10 godina unatrag, ima predmeta koje bi DORH mogao pozornije pogledati