Predsjednici Mađarske, Hrvatske i Turske očekuju se u rujnu u Sigetu, u jugozapadnoj Mađarskoj, na obilježavanju 450. godišnjice junačke obrane toga grada od Turaka, objavila je agencija MTI.
Nikola Šubić Zrinski i njegova višestruko malobrojnija posada mjesec je dana odolijevala napadima Osmanlija, rekao je Janos Hovari, predsjednik organizacijskog odbora obilježavanja godišnjice bitke, otvarajući Spomen-godinu Zrinski-Siget. Razni događaji kojima će se komemorirati slavna bitka počinju u Sigetu 13. veljače.
Uključivat će konferencije povjesničara, gastronomske izložbe i glazbene nastupe. Hrvatski veleposlanik u Mađarskoj Gordan Grlić-Radman rekao je agenciji MTI da će predsjednica Grabar-Kitarović biti glavna pokroviteljica memorijalne godine na zamolbu mađarskog kolege Janosa Adera. Grlić-Radman se nada da će susret Grabar-Kitarović, Adera i Recepa Tayyipa Erdogana biti među središnjim događajima spomen-godine i da će Mađari još jednom imati priliku vidjeti operu Nikola Šubić Zrinski skladatelja Ivana Zajca.
Rekao je i da će hrvatski i mađarski filmaši zajedno producirati dokumentarni film o Sigetskoj bitki. Godine 1566. Nikola Šubić Zrinski je s 2500 vojnika uspio zaustaviti napredovanje 100.000 pripadnika osmanlijske vojske pod vodstvom sultana Sulejmana Velilčanstvenog prema Beču. Turci su pod Sigetom izgubili 20 tisuća vojnika i to ih je koštalo uspješnog pohoda na Beč.
Zrinski i njegovi vojnici junački su branili grad mjesec dana, ali kad su shvatili da Turke više ne mogu zadržati, umjesto predaje odlučili su se za proboj iz grada 8. rujna 1566., iako su znali da im to donosi sigurnu smrt.
>> Jadranka Kosor 'roštiljala' Pahora: 'Nekad me zvao u tri sata u noći...'
Hrvati i njihova povijest, i nepoznavanje/nepriznavanje iste. Bitka kod Sigeta je jedna od rijetkih bitaka u povijesti čovječanstva i nema svaki narod tako značajnu bitku. Znači: najveći turski sultan Sulejman Veličanstveni polazi u svoj krunski pohod na kraju života, osvajanje Beča na čelu vojske od 100 do 200 000 ljudi koje vodi jedan od najsposobnijih velikih vezira u otomanskoj povijesti Mehmed paša Sokolović. Na putu im stoji 2000 Hrvata i nekoliko stotina Mađara u utvrdi Siget. I junački se brane mjesec dan, tijekom bitke pogine 20-30 000 Turaka, janjičari beuzspješno jurišaju, Mehmed paša nudi Zrinskom predaju i da će mu sultan vratiti osvojene dijelove Hrvatskog kraljevstva, Zrinski odbija riječima što bi o meni mislila moja djeca i cijeli kršćanski svijet da se predam turskom sultanu. Na kraju branitelji ostanu bez streljiva i u posljednjem jurišu iz tvrđave, a na čelu im zapovjednik Nikola Šubić Zrinski svi izginu. Jedan ostane na životu i digne kulu s eksplozivom u zrak pri čemu pogine nekoliko stotina Turaka. Sultan Sulejman umre u šatoru, a francuski premijer kardinal Richelieu izjavi: To je bitka koja je spasila civilizaciju. A Hrvati toga jedva svijesni, a malo koji narod ima primjer takvog junaštva u svojoj povijesti. Ali za Alamo gdje je dvjesto Amerikanaca stalo naspram 5000 Meksikanaca znamo svi...