Svi Plivini pogoni rade punom parom,čak i uz poštivanje strogih pravila socijalnog distanciranja u novonastaloj situaciji. Štoviše, proizvodnja dezinficijensa porasla je četiri puta u odnosu na prošlu godinu, povećale su se i narudžbe za azitromicin (Sumamed), a predsjednik Uprave Plive Hrvatska Mihael Furjan kaže da je korona kriza pokazala koliko je bitno u svom dvorištu imati vlastitu proizvodnju, kako aktivnih supstancija, koje farmakoindustrija treba za proizvodnju, tako i gotovih proizvoda, lijekova.
U razgovoru za kampanju koju je pokrenula Styria Media Group 'Budite heroji koje Hrvatska treba' kaže da Hrvatska, kao i EU, sada ima priliku reindustrijalizirati zemlju, okrenuti se domaćoj proizvodnji i potaknuti stvaranje dodatne vrijednosti.
- Unatoč krizi, nasreću, naša proizvodnja normalno radi, svjesni velike odgovornosti u zdravstvenoj krizi u osiguravaju normalnu opskrbu tržišta svim potrebnim proizvodima za pacijente diljem svijeta. Također, imam informacije da i druge farmaceutske tvrtke rade punim kapacitetom. Istina je da je Pliva krajem prvog kvartala ove godine imala veću prodaju nego prošle godine jer je bila veća potražnja od strane veledrogerija i ljekarni. Ljudi su, čini se, slično kao i kod prehrambenih proizvoda, nabavljali veće zalihe za kućne ljekarne, te je porasla i prodaja lijekova. U odnosu na ožujak 2019., bila je za 30 do 40 posto veća – govori Furjan.
Ali potražnja je splasnula već početkom travnja za 20 do 30 posto kako su ljudi smanjili socijalne kontakte, te u Plivi očekuju da će do kraja godine imati slične poslovne rezultate kao i lani. Kako se poticala i razvila svijest o povećanoj higijeni koja može pomoći u sprečavanju širenja zaraze, tako je eksplodirala prodaja Plivinih dezinficijensa i to za čak četiri puta.
No Furjan ističe kako dezinficijensi u Plivinoj prodaji daju svega oko 0,3 posto prihoda, pa i uz ovaj skok ne očekuju da će im prihodi bitno rasti. Tu razbija mit da uslijed korone farmaceutska industrija trlja ruke zbog moguće zarade. Štoviše, kaže da očekuju da će pasti prodaja dijela lijekova jer je zaustavljen normalan rad bolnica, ali i da industrija ima niz povećanih troškova radi rada u specijalnim okolnostima.
Ljudi se jednostavno boje i odlaze manje liječnicima kada to nije neophodno pa je manje i novo dijagnosticiranih pacijenata. Zato u Plivi čak očekujemo pad potražnje za pojedenim lijekovima sve dok se stanje opet ne normalizira u bolničkom i zdravstvenom sustavu – kaže čelnik Plive.
Europa treba svoju proizvodnju lijekova
S obzirom na zatvaranje granica i okretanju gospodarstva domicilnoj proizvodnji, Furjan ističe da je sada više nego ikad jasno koliko je bitno da svaka država ima dio proizvodnje unutar vlastitih granica, pa tako i u farmaceutskoj industriji koja je redovito opskrbljivala pacijente tijekom proteklih tjedana. Ova kriza svjetskih razmjera pokazala je koliko je važno da Europska unija ima proizvodnju lijekova 'kod kuće', te da je to bitnije od toga da se, na račun kratkoročnih ušteda, proizvodnja seli u daleke zemlje izvan EU koje imaju jeftiniju radnu snagu te manje ekološke zahtjeve i sl.
- Zato je ovo prilika da Hrvatska i EU vratio dio svoje proizvodnje, da se Hrvatska reindustrijalizira, da se možda obnovi i poljoprivreda. Sada vidimo koliko je teško funkcionirati na globalnom tržištu kada se trgovina ograniči. Ne smijemo zaboraviti da i Hrvatska, unatoč velikom uvozu robe, ima općenito pozitivnu platnu bilancu, baš isto kao i EU i zato je važno da granice ostanu otvorene. Iako Hrvatska ne može u svim segmentima biti samodostatna, za nas kao i Europsku uniju važan je i izvoz – ukazuje naš sugovornik.
Sreća u nesreći što farmaceutska proizvodnja nije toliko vezana za Kinu, kao što je to u nekim drugim industrijama, tako da ova kriza nije bitno poremetila proizvodnju lijekova. Uz to, Plivina dodatna prednost je i ta što je njihova proizvodnja dijelom vertikalno ustrojena pa proizvode i farmaceutske sirovine ili je veliki broj dobavljača blizu, u Europi. No Furjan ističe da ovakva kriza otvara oči da nije dobro da Europa ubuduće seli svu svoju proizvodnju u jeftinije daleke zemlje te da je mora sačuvati.
S obzirom na pojedina saznanja da bi azitromicin, poznatiji kao Sumamed, mogao pomoći u liječenju Covid-19, pitali smo ima li Pliva više narudžbi.
Porasla potražnja za Sumamedom
- Imamo, povećale su se narudžbe iz SAD-a i drugih tržišta. Nevezano uz korona virus, od ranije se zna da azitromicin, iako nije namijenjen liječenju virusa, može pomoći u tretiranju komplikacija i bakterijskih infekcija tamo gdje liječnici to propišu. Taj je lijek izumljen u našim laboratorijima na zagrebačkom Črnomercu te smo i dalje najveći svjetski proizvođači tog lijeka. Radimo punim kapacitetom te vjerujem da ćemo moći zadovoljiti sve potrebe za azitromicinom ako se narudžbe povećaju. Ipak, očekuje da će broj novo zaraženih padati, pa će se smanjivati i pritisak tržišta na farmaceutske tvrtke.
S ponosom spominjući Sumamed, Furjan ističe kako Pliva i dalje ima istraživački centar s 250 ljudi. Imaju i centar za razvoj sterilnih proizvoda, te su ponosni što su dio grupacije Teva koja je svjetski lider u proizvodnji generičkih lijekova. U tom nizu posebno podcrtava peptide koji su se počeli proizvoditi u Plivi te otkriva njihovu važnost.
- Radi se o kompleksnim molekulama koje imaju sve veću važnost kao i biološki lijekovi, koji su budućnost. Posebno smo ponosi što smo jedna od nekoliko kompanija u svijetu koje ima tehnologije i znanje za proizvodnju peptida – kaže Furjan.
Okrenuti se domaćim oglašivačima
Iako Pliva po zakonu ne smije reklamirati lijekove na recept, naglasio je kako je bitno da se domaća oglašivačka industrija usmjeri prema medijima u Hrvatskoj, koji puno bolje mogu odgovoriti na potrebe oglašivača jer bolje poznaje publiku i potrebe u Hrvatskoj.
- Pliva oglašava samo bezreceptne proizvode i apsolutno podržavamo potrebu da se oglasi usmjere prema domaćim medijima. Unatoč krizi, Pliva nije smanjila takvu vrstu oglašavanja. Kao što Pliva u svom sektoru najbolje može odgovoriti na potrebe pacijenata jer bolje osjećamo potrebu zdravstvenog sustava te pacijenata u zemlji, tako i domaća oglasna industrija najbolje poznaje potrebe svog društva - rekao je Furjan. Dao je pritom vrlo znakovitu usporedbu koliki se učinak nekog posla može multiplicirati u društvu ako se koriste lokalni ljudi i resursi. Pliva je, kao članica Teva grupe, provela neovisno istraživanje koliki je učinak Plivina direktnog zapošljavanja 2400 ljudi na zajednicu u kojoj posluju. - Uz jedno Plivino radno mjesto, kreiraju se još dva radna mjesta u gospodarstvu. Tu dolazimo do broja od gotovo 7000 zaposlenika koji žive, rade, imaju prihode za svoje obitelji zahvaljujući Plivi. Tu se radi o doprinosu društvu kroz dodanu vrijednost koju stvaramo kroz naše dobavljače i partnere, a sve zajedno riječ je o 4 milijardi kuna dodane vrijednosti na godišnjoj razini. I baš zato je bitno da se svi sektori imaju domaću komponentu, pa tako i u oglašavanju – ističe Furjan.
Digitalizacija države u samo mjesec dana
Kaže da je svaka kriza prilika za razvoja, pa tako i za Hrvatsku. Ona je donijela i ubrzala brojne promjene, prvenstveno digitalizaciju države. Promatrajući učinak korona krize na društvo, kaže kako je nevjerojatno kako je nevolja potaknula ubrzanu digitalizaciju države koja se značajno ubrzala u samo mjesec dana. Odjednom su se preskočile sve birokratske barijere, preskočile sve zapreke.
S divljenjem gleda i na solidarnost koja se pojavila među mnogim kompanijama, na donacije koje su dale mnoge tvrtke te su pokazali koliko je važno pokazati društvenu odgovornost. Pliva je također, uz 20.000 Plivasepta koji su dodatno omogućili zdravstvenim radnicima, također donirala azitromicin i hidroksiklorokin, a sami zaposlenici su skupili sredstva koja je kompanija udvostručila i donirala za borbu protiv COVID-19 u Hrvatskoj. Ukupna vrijednost doniranih sredstava dostiže milijun kuna.
Pliva je razvila sumamed-azitromicin koji mi je spasiio život jednom prilikom. Samo Pliva nije jedina koja prozvodi lijekove, Belupo Koprivnica je proizvođač lijekova ali možda nemaju tako dobar Piar Interesantno je kako se iznenada promjrnila razvojna politika u Plivi, zamro je razvoj i presedlalo se na generike, dobro je ipak jer je ostala proizvodnja.