Predstavljamo potencijalne hrvatske političke lidere u Bosni i Hercegovini

Želimo uključiti što više mladih u politiku i stranku”, otprilike na taj način, ponajviše u izbornim kampanjama, istupaju politički lideri u BiH. No kada mladima treba dati priliku dokazati se, rijetki su hrvatski politički prvaci koji to učine. U nedostatku hrvatskih političkih lidera Večernjak je pokušao pronaći mlađe političare koji su se svojim radom, kvalitetama te javnim istupima sami nametnuli i koji bi u budućnosti možda mogli postati lideri na hrvatskoj političkoj pozornici u BiH.

Na površinu su tako, za sada, isplivala tri imena iz tri najjače hrvatske stranke: Mišo Relota iz HDZ-a BiH, Danijel Vidović iz HDZ-a 1990. i Željko Asić iz HSP-a Đapić-Jurišić. Zanimljivo je da među njima nema niti jedne pripadnice ljepšega spola, što je također simptomatično za hrvatsku političku scenu u BiH, ali i za položaj žena u te tri vodeće hrvatske stranke.

Voditelj Ureda za odnose s javnošću HDZ-a BiH Mišo Relota tu stranku je izabrao jer s njom dijeli isti svjetonazor. “Želim doprinijeti da Hrvati napokon postanu ravnopravni s ostala dva naroda u BiH”, navodi Relota svoj prioritet. Tajnik Glavnoga stana HSP-a Đapić-Jurišić Željko Asić kaže kako je HSP izabrao zbog pravaške ideologije i Ante Starčevića te da je riječ o svjetonazoru koji pripada njegovoj obitelji.

“I djed mi je bio pravaš”, s ponosom poručuje Asić. Predsjednik Mladeži HDZ-a 1990. Danijel Vidović tu stranku je izabrao jer je izvorna politička snaga Hrvata u BiH. “Riječ je o stranci koja baštini domoljublje i slobodu za Hrvate”, s ponosom naglašava Vidović. Svi zajedno poručuju kako će se svojim djelima boriti da se percepcija građana o politici kao “prljavoj” promjeni jer je, kako kažu, riječ o časnoj profesiji.

Svi za entitet
O suštinskim pitanjima hrvatske politike, kao što je uspostava hrvatske federalne jedinice, imaju gotovo identične stavove. Sva trojica su njezini zagovornici. Relota u prvi plan ističe prijedlog HDZ-a BiH o četiri federalne jedinice, Asić diplomatski odgovara kako se zalaže da hrvatski politički predstavnici upravljaju novcem hrvatskih poreznih obveznika u BiH kako bi se tim novcem financirali poticaji u gospodarstvu, znanost, kultura i mediji. “Svaki politički oblik koji će to jamčiti za mene je poželjan, pa tako i hrvatska federalna jedinica u BiH”, zaključuje Asić.

Vidović bez oklijevanja kaže: “Da! Za Hrvate ništa manje i nište više nego za ostala dva naroda u BiH.” Govoreći o konkretnom problemu opstanka hrvatskih medija, naglašavaju da rješenje vide u financiranju tih medija iz županijskih proračuna, kao i u smjeni menadžmenta tih medijskih kuća. Svi oni prioritete vide u ulaganju u gospodarstvo, poglavito u proizvodnju na većinskim hrvatskim područjima u BiH, te ulaganje u znanje, izvrsnost i znanost.

Na upit tko bi trebao biti gradonačelnik Mostara, Relota bez zadrške navodi ime aktualnoga gradonačelnika Ljube Bešlića. “Da je Mostar normalno uređen grad, taj čovjek je trebao već odavno biti imenovan gradonačelnikom”, navodi HDZ-ovac Relota. S druge strane, Asić u prvi plan ističe široj javnosti malo poznato ime dr. Dade Pehara, zanimljivo, iz redova HDZ-a BiH.

Bliski Crkvi
Kao razlog navodi to što je kompetentan za tu poziciju, a kako kaže, nije nevažno što je Hrvat i rođeni Mostarac. Vidović diplomatski odgovara kako bi to trebao biti kandidat hrvatskih stranaka. Na izravan upit je li to Ljubo Bešlić, odgovara – najvjerojatnije! O etičkim pitanjima kao što su pobačaj, istospolni brakovi i legalizacija lakih droga sva trojica se protive takvim zakonima, uz poruku da su njihove stranke i njihovi osobni stavovi identični stavovima Katoličke crkve.

Kao najpozitivnijeg političara, a da nije iz stranke kojoj oni pripadaju, Relota bez zadrške navodi Sulejmana Tihića, s obrazloženjem da je riječ o bošnjačkom političaru koji istinski shvaća kako je jedino ispravno rješenje za BiH ono koje je plod dogovora sva tri naroda. Kao najnegativnijeg izdvaja Silajdžića zbog njegove ratne prošlosti i izjave da su Hrvati sami sebi podmetnuli autobombu u Mostaru.

Osim toga, podsjeća Relota, njegova stranka je pobornik politike da se Hrvatu i Srbinu u Sarajevu ne smije prodati ni trafika. Asić kao pozitivca navodi predsjednika Doma naroda F BiH Stjepana Krešića iz HDZ-a 1990. jer je, prema njemu, uz Zvonku Jurišća, jedina osoba koja može biti lider Hrvata u BiH. Kao negativca navodi Milorada Dodika. “Zbog toga što od 49 posto teritorija BiH pokušava napraviti svoju privatnu monarhiju”, oštar je Asić. Vidović kao najpozitivnijega ističe Dragana Vrankića iz HDZ-a BiH, a kao razlog navodi to što s pozicija koje je obnašao nije naštetio Hrvatima u BiH. Negativca vidi u Komšiću.

“On, kao i ostali Hrvati u SDP-u, nemaju legitimitet predstavljati Hrvate”, poručuje Vidović. Sva trojica se, naravno, i u budućnosti vide u politici, a Asić i Vidović su se već natjecali na izborima. Nakon razgovora s trojicom mladih političara vidljivo je da o krucijalnim pitanjima hrvatske političke zbilje u BiH imaju konsenzus te da sa svojim stavovima o nekim pitanjima mudrije razmišljaju od svojih stranačkih šefova. To daje nadu da će nove generacije postupati i djelovati zrelije od onih koji sada vladaju političkom scenom Hrvata u BiH.