Čip za revoluciju?

Predstavljen senzacionalno ekonomičan solarni procesor

Foto: University of Michigan
Predstavljen senzacionalno ekonomičan solarni procesor
13.02.2010.
u 21:25
Prezentacija 1000 puta manjeg procesorsko-baterijskog paketa pozdravljena ovacijama na Međunarodnoj konferenciji Solid-state Circuits 9. veljače u San Franciscu
Pogledaj originalni članak

Samo devet prostornih milimetara zaprema senzor pokretan sunčevom energijom koji bi baterije ubrzo mogao učiniti posve zastarjelima. Paketić na slici je sendvič od fotonaponske solarne pločice, baterije koja prikuplja energiju i logike vrlo raširenog procesora ARM CortexM3, čiji derivati pokreću i pametne telefone. S mjerama 2,5 puta 3,5 puta 1 milimetar to je sićušno čudo tisuću puta manje od po veličini najpribližnijeg usporedivog parnjaka na tržištu, a kada se najpopularniji industrijski 32-bitni procesor ne bavi logičkim operacijama od komercijalne konkurencije troši 2000 puta manje energije! A iz štedljivoga stanja "sna" energetsko-logički paket "budi" se trenutačno.

To čudo, čiju senzacionalno golemu sposobnost eventualno mogu razabrati elektroničari, pozdravljeno je ovacijama na Međunarodnoj konferenciji Solid-state Circuits 9. veljače u San Franciscu, sudeći po prijemu vrlo će brzo ući u stotine raznih primjena i uvući se u svakodnevne živote milijarda ljudi.

— Naš sustav radi gotovo neometeno, a apsolutno bez ikakvog dopunskog napajanja, ako ga se barem povremeno izloži dnevnom svjetlu, jer je u tim uvjetima posve samodostatan. Uopće nije važno je li to otvoreni ili zatvoreni prostor — kaže  David Blaauw, profesor elektrotehnike i računalstva na Sveučilištu Michigan iz Ann Arboura.

Najvažnije je što taj tip procesora poznaje iznimno mnogo softveraša i hardveraša. Ne računajući Intelove procesore u računalima, energetski iznimno ekonomični procesori iz obitelji ARM, iz dlanovnika i telefona već polako kucaju na vrata računala. Upravo njegova izvedenica kuca u Appleovu iPadu zbog čega se proizvođač usuđuje tvrditi da će pločasti uređaj prikazivati čak deset sati videa prije nego ga bude potrebno dopuniti.

Ovaj sustav ponajprije će omogućiti usađivanje kompliciranih biomedicinskih usadaka poput srčanih stimulatora koje će mikrobaterija, ugradi li se čak i vrlo mladim pacijentima, biti dovoljna da uređaj doživotno radi besprijekorno.  U medicini on bi mogao biti i jeftin, a pouzdan sustav za stalno telemetrijsko praćenje mnogih zdravstvenih parametara u bolesnicima koje je potrebno stalno nadzirati, poput pulsa, srčanog tlaka, razine šećera u krvi, tempo disanja... jer se sve te vrijednosti u stvarnom vremenu mogu bežično prenositi na sustave pod nadzorom liječnika, ali i za buduće sustave za hitnu pomoć. To znači da će se pacijentima danas osuđenima na stalan zdravstveni nadzor znatno poboljšati kvaliteta života jer će im se povećati sloboda kretanja.

Ove logičke "kockice" ubzo će, kao važan i nevidljiv dio kojemu nije potrebno održavanje, pronaći primjenu u pametnoj arhitekturi, motornim vozilima, prometnoj signalizaciji... Procesor bi tako u teoriji mogao raditi stoljećima kad se nakon više desetljeća ipak ne bi smanjio kapacitet baterijice koja akumulira energiju za njegov rad. U "snu" svjetlosni senzor i procesor troše manje od jednoga nanovata na sat. 

— Ključ inovacije jest metoda konverzije energije. Procesoru je dovoljno samo pola volta napona da bi normalno radio. Fotonaponski dio proizvodi napon od četiri volta, pa smo radi procesora napon morali smanjivati, a višak pohranjivati u tankoslojnu bateriju tvrtke Cymbet. To nam je omogućilo toliko dobru iskorištenost — objašnjava Dennis Sylvester, docent Sveučilišta Michigan koji je radio na tom projektu.

Dakako, najveće dobitke će iz izuma povući financijeri istraživanja: vojska (DARPA), Nacionalni institut za standarde i tehnologiju, te Centar istraživačkog programa Focus i nositelj prava za procesore ARM.

Sljedeći je korak, najavljuju istraživači, taj fotonaponsko-baterijski sendvič s procesorom ARM Cortex-M3 postaviti u "rešetku", procesorsko polje, koje bi se moglo primijeniti kao moćna i energetski vrlo ekonomična računalna platforma. Za ARM već postoji deset distribucija linuxa među kojima su i dva ambiciozna Googleova Chrome OS i Android, tri inačice besptatne verzije BSD unixa, "pravi" unix OpenSolaris, dvije inačice Windowsa (CE i Mobile), iPhoneOS te mnoštvo već gotovih industrijskih primjena.

Ukratko, osim koncepta baterije, u prošlost bi mogao ubrzo otići i koncept računala kakve danas poznajemo!

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 9

OB
-obrisani-
22:56 13.02.2010.

malitrn naivan si To je izvađeno iz pametnih bombi i zamijenjeno boljim. :))

ZA
Zagrebas
01:39 14.02.2010.

Te se stvari koriste posvuda; na svaki Intelov ili AMD-ov procesor proda se jedno 5-6 ovih ARM-ova. Taj ARM je u svakom disku, u svakoj wireless lan kartici, u nekim tipkovnicama, po kalkulatorima (npr. HP 50g), upravlja paljenjem i ostalim stvarima u automobilima, u televizorima, dvd-ima, adsl modemima i itd. Stvar je zbilja genijalna...

MA
malitrn
22:16 13.02.2010.

Mogu se kladit u sve što imam pa i život da će prvu upotrebu imat u kakvoj pametnoj bombi ili raketi.............