Kada govorimo o prodaji proizvoda jednakog žiga i pakiranja, a različite kvalitete, to nije samo neetično ponašanje multinacionalnih tvrtki, nego se može smatrati nepoštenom trgovačkom praksom koja vara građane u pojedinim zemljama EU. Ne smije se to tolerirati.
Poruka je to s okruglog stola o različitoj kvaliteti naizgled istih proizvoda u starim i novim članicama EU, održanog danas u Europskom parlamentu. Ta je konferencija završetak istraživanja naše europarlamentarke Biljane Borzan, a koje je pokazalo kako je polovica proizvoda u Hrvatskoj ne samo niže kvalitete, već i skuplja nego na zapadu.
- Vruća je to, aktualna tema koja postaje simbolom podijeljene Europe i to građane uznemirava – poručila je zastupnica Olga Sehnalova, koja je slično istraživanje provela u Češkoj. Studije u osam država pokazale su razlike u kvaliteti proizvoda. Cilj je, stoga, vratiti povjerenje potrošača u jedinstveno tržište, koje je jedan od temelja EU.
- Govorili su mi da stvari ne mogu biti tako loše i da oni koji misle kako je nešto drukčijeg okusa, mogu si to otići kupiti u Austriji. Nisam odustajala – ispričala je slovačka ministrica poljoprivrede Gabriela Matečná. Važna je, naglasila je, jedinstvena metodologija istraživanja, temeljem koje će se prikupiti dokazi i osmisliti učinkovite mjere.
- Europska je komisija donijela jasne mjere kako bi riješila te probleme, a to su dijalog s industrijom te praktični koraci kojima bi se istraživalo i gonilo prekršitelje. Uložit ćemo barem milijun eura u izgradnju usklađene metodologije testiranja i napraviti testiranja diljem EU, a na tome će se raditi idućih godinu dana. Još jedan milijun dodijeljen je nacionalnim tijelima da financiraju dodatne studije – navela je Vera Jourova, povjerenica EK za zaštitu potrošača.
Smjernice EK o problemu kvalitete, objavljene u utorak, Biljana Borzan je, pak, ocijenila "nedovoljno ambicioznima".
- Radi se o smjernicama za nacionalne vlasti kako bi identificirale ovaj problem i sankcionirale ga u okviru postojećih zakona. Komisija je to objavila jučer kao pripremu za današnje saslušanje. Nezadovoljna sam jer je očito da postojeća legislativa nije dovoljna i da se mora ići s novim zakonom. Uz to, oni se i dalje forsiraju razlike samo kod hrane, a ja sam svojim istraživanjem dokazala da razlike postoje i kod neprehrambenih proizvoda, u ovom slučaju deterdženata – navela je. Protiv "nekih koji krše postojeće zakone RH", otkrila je, već je pokrenut postupak.
- Na početku istraživanja svi su mi govorili da je to borba Davida i Golijata, ali pokazuje se kako je ono imalo snažan pozitivan odjek i na političkoj razini i među proizvođačima – istaknula je Borzan, koja očekuje da se i drugi proizvođači povedu za primjerom HIPP-a i povuku lošije proizvode.
Ne možemo stati, rekla je, dok ne bude zakonodavnih promjena.
- Primjer HIPP-a je pokazao važnost daljnjih istraživanja. Naime, po principu „name and shame“ može se dosta postići u međuvremenu. Ali ne smijemo se oslanjati na istraživanja jer će dio proizvođača proći ispod radara, a čak i kad se nekoga prokaže ne znači da će se povući – stava je ona.
Istraživanje o kvaliteti proizvoda u Hrvatskoj financirala je, podsjeća, sama i "iscrpila gotovo sav svoj zastupnički budžet".
- Žao mi je što nisam imala sredstava da testiram i druge kategorije proizvoda poput tehnike, kozmetike i slično, ali to bi bilo preskupo za mene. Nadam se da će se hrvatska Vlada uključiti u tom dijelu. Istraživanje je koordinirala Hrvatska agencija za hranu, a testiranje je odradilo pet vrhunskih hrvatskih laboratorija – kazala je.
- Svaka nacionalna Vlada može donositi zakone kojima će zaštititi svoje građane. No, isti je problem u više zemalja, a istraživanja ga dokazuju crno na bijelo. Same Vlade nisu bile, očito, dovoljno spretne samostalno se izboriti, a zajedničkom akcijom možemo ostvariti cilj kako bi potrošači bili ravnopravni. Vrlo je teško kada jedna država krene sama u bitku za ravnopravnost - komentirala je Biljana Borzan nakon konferencije u Bruxellesu. Za hrvatsku je Vladu ocijenila kako još uvijek nije "ni blizu toliko aktivna, kao što su slovačka, češka ili mađarska".
Komentirala je još jednom i pokušaje proizvođača da se "izvuku" na preferencije potrošača i okuse.
- Naravno da će oni tražiti doslovno „dlaku u jajetu“. No, smatram da nitko ne može osporavati rezultate izvedene u vrhunskim laboratorijima, na kojima su radili doktori znanosti. I sami su kod procjene parametara jako vagali, svjesni da se radi o vrlo ozbiljnoj stvari koja nekoga čak može i uništiti. Tamo gdje nisu našli drastične razlike, nisu išli đonom, nego su gledali što je doista bitno u tim razlikama. Proizvođači su svi imali priliku reći što misle, a konačno, vidjeli smo i reakciju iz HIPP-a, reagirali su iz Wuddyja. Mislim da su podaci neumoljivi - kazala je.
- Na hrvatskom tržištu uopće nema Ariel Compakta, koji ima i bolje efekte u pranju i ekološki je prihvatljiviji, mi nemamo opciju izbora kvalitetnijeg i jeftinijeg Ariela - zaključila je.
Svaka čast Borozan!!!