Prekasno se hrvatska Vlada počela baviti cijenama i poskupljenjima da bi hitni sastanak koji je predsjednik Vlade sazvao nakon uvođenja eura imao nekog konkretnijeg efekta na cijene. Poskupljenja nisu počela prvog ili drugog siječnja, već znatno prije, no Vlada je šutke puštala tržištu da odradi svoje, a ona sama fokusirala se na energente. A tržište je iskoristilo priliku!
Usprkos zamrznutim cijenama struje, plina i grijanja Hrvatska je i prije eura imala natprosječno visoku inflaciju, gotovo 14 posto! Tolika se razina inflacije ne može pravdati globalnim cijenama energenata. Hrvati, zapravo, ni ne znaju koliko su puta računi za struju poskupjeli u Njemačkoj ili Austriji, ali svejedno je njihova inflacija niža nego u Hrvatskoj. Nadležne državne institucije bavile su se tehnikalijama oko uvođenja eura i nisu se stigle ili željele baviti poskupljenjima.
Predsjednik Vlade trebao se dosad ne jednom, nego deset puta sastati s trgovcima, proizvođačima pa i s vragom ako treba da spriječi inflacijsku spiralu. Mogao je objaviti listu onih koji prednjače s poskupljenjima pa i pozvati na bojkot, zašto ne? Primjerice, u zemlji koja je na sličan način zamrznula cijene energenata kao Hrvatska – Španjolskoj prosinačka je inflacija pala ispod šest posto. Da su kod nas cijene plina i struje divljale kao drugdje, tada bi nam valjda inflacija već bila na pola puta do turskih vrijednosti.
Svi znaju da je psihologija važan element kod inflacije, jedni naprosto prate druge čak i ako ne moraju da ne bi ispali budale, kao što su danas budale oni ugostitelji koji su skrenuli pozornost na sebe jer su podigli cijene kave u ponedjeljak 1. siječnja, a nisu to, primjerice, učinili u rujnu ili studenome kao drugi. Da se razumijemo, premijer i Vlada nisu mogli nikome zabraniti da podiže cijene, ali mogli su upozoravati, hodati po dućanima, uspoređivati pa i prijetiti ako treba jer dobar dio rasta cijena često ima i psihološku pozadinu.
Hrvatski radnik radi za dva ili tri puta manju plaću od zapadnoeuropskog, čak nam je i država jeftinija jer su naši porezi na rad i dobit niži nego u Europi, energenti su zamrznuti, imamo niske stope PDV-a na ključne artikle. Gdje je onda opravdanje da inflacija bude dva puta veća nego u Francuskoj ili Španjolskoj?
Prosječna mirovina u Hrvatskoj je 350 eura, prosječna plaća je 850 eura . Cijene hrane su iste ili čak i više nego recimo u Sloveniji ili Austriji.