Prekasno! Selefijski pokret u BiH je prejak, teško ga je iskorijeniti

U policijskoj akciji Damask u koju su, uz pripadnike Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), uključene i Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (OSA) te policije entiteta i distrikta Brčko, uhićeno je 15 osoba pod sumnjom da su povezane s terorističkim aktivnostima. Riječ je o istrazi povezanoj s financiranjem, organiziranjem i vrbovanjem državljana BiH za ratovanje na strani islamističkih skupina u Siriji i Iraku. Analitičari smatraju da je intervencija izvedena prekasno jer je selefijski pokret u BiH postao toliko moćan da će ga biti teško iskorijeniti. Postali su velika opasnost ne samo za BiH i regiju nego za cijelu europsku zajednicu.

Podržavaju novog kalifa

Pitanje koje se nameće je zašto se uopće toliko čekalo na akcije kada je još u lipnju ove godine parlament BiH usvojio izmjene kaznenog zakona po kojima je sudjelovanje građana te zemlje u oružanim sukobima u inozemstvu kvalificirano kao kazneno djelo za koje se može dobiti i do deset godina zatvora. Zatvorske kazne predviđene su i za one koji novače, financiraju i propagiraju odlazak u ratne sukobe u inozemstvu. Stoga je gotovo nevjerojatno da je moguće da Bilal Bosnić, vođa jedne od dviju najvećih zajednica pripadnika radikalnog islama u Bosni i Hercegovini, koji je uhićen u akciji Damask, cijelo vrijeme nekažnjeno poziva mladiće iz te zemlje da se pridruže oružanim skupinama terorističke organizacije Islamske države i tako se uključe u džihad koji ta organizacija vodi na teritoriju Iraka i Sirije te da podrže novog kalifa Abua Bakera Al-Baghdadija. I nakon donošenja zakona u lipnju Bosnić je organizirao slanje na desetke boraca u Siriju i Irak. Prema dokumentima obavještajnih službi BiH, koje ekskluzivno posjeduje Večernji list, vidljivo je da je ta agencija već odavno, od 90-ih godina, upozoravala bosanskohercegovački politički vrh na opasnost od širenja selefizma u BiH koji se u međuvremenu proširio na Hrvatsku, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru i Kosovo. Jesu li sada konačno shvatili da su te grupacije postale potencijalna opasnost za BiH ili se ipak radi o pritiscima SAD-a i EU!? Dosad je na stotine džihadista iz BiH otišlo u Siriju i Irak i tamo se pridružilo radikalnim islamističkim skupinama uključujući Islamsku državu (IS) i frontu Al-Nusra, blisku Al-Qa'idi.

Prema izvješću, "većina vehabija prije prihvaćanja selefizma pripadala je kriminalnom miljeu ili miljeu konzumenata alkohola ili opojnih droga te miljeu osoba bez ugleda u sredinama u kojima su živjeli ili radili. Sve to je u znatnoj mjeri utjecalo na odbojnost većeg dijela muslimanske zajednice u BiH i prema takvim promotorima selefijske ideologije u BiH i prema selefijskoj ideologiji u cjelini. Nadležne bosanskohercegovačke sigurnosne službe poduzele su u tom razdoblju veći broj akcija prema pojedinim sljedbenicima ove ideologije zbog njihova sudjelovanja u pojedinim aktima nasilja, uključujući i djela terorizma. Tako je, na primjer, u istrazi u slučaju podmetanja i aktiviranja autobombe u Mostaru u jesen 1997. godine privedeno 109 sljedbenika spomenute ideologije od kojih je njih 19 osuđeno na dugogodišnje kazne zatvora. Krajem 90-ih i početkom 2000-ih zajedničkom akcijom nadležnih državnih organa i pripadnika međunarodnih snaga izvršeno je raseljavanje pripadnika selefijske zajednice u selu Bočinja."

Antiteroristička kampanja

U službama vjeruju da je na ovo smanjenje utjecala i deportacija njihova duhovnog vođe, odgovornog za postavljanje autobombe ispred policijske postaje u Rijeci 1995. godine, iz BiH u Egipat 2001. Sve navedeno je, uz intenziviranje antiterorističke kampanje nakon terorističkih napada u SAD-u 11. rujna 2001. dovelo do početka urušavanja Aktivne islamske omladine (AIO). Antiteroristička kampanja utjecala je i na presijecanje financijskih tijekova koji su stajali iza širenja selefijske ideologije. Nedostatak novca uzrokovao je drastično osipanje članstva AIO-a koje se dijelom našlo u novim organizacijama koje su formirane. Prema izvještaju, "iza formiranja tih organizacija uglavnom su stajali dotadašnji ambiciozni članovi AIO-a nezadovoljni svojim prijašnjim položajem, statusom i značenjem unutar AIO-a. Oni su inzistirali na tome da su njihovi razlozi razlaza s AIO-om ideološke, organizacijske ili metodološke naravi, ali se stvarni razlozi, zapravo, mogu svrstati u dvije osnovne grupe: 1.) raspolaganje financijskim sredstvima i 2.) taština, liderske ambicije i želje za dominacijom unutar grupacije. Najčešće se zapravo radilo o kombinaciji razloga iz ove dvije grupe... U frakcijskoj borbi, sektašenju, raslojavanju i sukobima među sljedbenicima selefizma u BiH i izvan nje, osim smanjenja opsega njihova djelovanja i utjecaja, istovremeno su se počele na površinu izbacivati neki, uvjetno rečeno, novi selefije: religijski obrazovani, disciplinirani, organizirani, karizmatični, autoritativni."

Oni počinju oko sebe okupljati "razbacane" pojedince i grupacije selefija. Međutim, sukobi unutar samog selefijskog pokreta ni nakon toga nisu potpuno prestali. Osim što broj članova obiju struja raste iz godine u godinu, oni su istovremeno i najdiscipliniraniji i najorganiziraniji. Sljedbenika ove grupacije, osim u Gornjoj Maoči, sve je više na različitim područjima BiH, zatim u zemljama okruženja (Srbija, Hrvatska, Crna Gora) te u zemljama EU i ostalim europskim zemljama. Nisu javno registrirani kao udruge ili asocijacija niti imaju definiranu organizacijsku infrastrukturu, ali su vrlo čvrsto povezani i vrlo disciplinirani. U izvještaju BiH službi stoji kako su "sljedbenici agresivni u manifestaciji svojih stavova i u čestim su sukobima s onima koji ne dijele njihove stavove i uvjerenja, uključujući i selefije iz drugih struja. Sukobi su se dosad uglavnom događali na verbalnom nivou, ali je povremeno znalo doći i do fizičkih obračuna. Iznimno su neprijateljski raspoloženi prema ustavno-pravnom poretku, propisima i zakonima države, prema demokraciji, demokratskim procesima kao što su izbori, kao i civilizacijskim dostignućima uopće te nastoje utjecati i na druge da ne priznaju, ne poštuju, pa čak da se otvoreno suprotstavljaju zakonima i predstavnicima državnih službi, organa i agencija. Otvoreno se i vrlo oštro protive uključivanju BiH u europske i euroatlantske integracijske procese, kao i sudjelovanje u raznim misijama, posebno onim u islamskim zemljama... Manifestacija antizapadnih stavova, naročito antiameričkih i antisemitskih, konstantni su njihovi stavovi i istupi, a opravdavanja, pa čak i odobravanje terorističkih akcija usmjerenih prema tim i takvim ciljevima dio njihova svakodnevnog vokabulara. Vrlo su neprijateljski raspoloženi prema tradicionalnim religijskim opredjeljenjima muslimana u BiH nazivajući ih izdajom i uništenjem islama, novotarijama i raznim drugim pogrdnim imenima. Naročito su neprijateljski raspoloženi prema Islamskoj zajednici u BiH koju smatraju najvećom smetnjom u daljnjem širenju i etabliranju "izvornog islama", odnosno selefizma. Zbog nepomirljivosti i očigledne suprotstavljenosti takvih njihovih stavova s okruženjem, odnosno stvarnim društveno-političkim stanjem u zemlji i svijetu, počeli su zagovarati preseljenje kao jedino rješenje za nadilaženje tih suprotstavljenosti. Pod tim se podrazumijeva njihovo fizičko odvajanje od neislamskog društva i države u zasebna naselja i zajednice u kojima će uspostaviti vladavinu šerijata. Nakon što formiraju više takvih zajednica, onda će, organiziraniji i jači, vladavinu šerijata iz tih zajednica nametnuti ostatku društva."

Novi zamah u infiltriranju

U zadnje dvije godine intenzivno rade na tome da, po ugledu na selefijsku zajednicu u Gornjoj Maoči formiraju još nekoliko zajednica na različitim područjima u BiH. Dosad su u tom smislu najviše napravili kada su u pitanju selefijske zajednice u selu Ošve pokraj Maglaja i u selu Dubnica pokraj Kalesije. U planu su i naselja Gračanica kod Živinica i naselja Stijena kod Cazina u kojima su već sagradili džamije. Uz to su formirali i veliki broj svojih zajednica širom BiH, ali i izvan BiH, u regiji i dijaspori. Najveći broj selefija iz BiH koji su sudjelovali ili još uvijek sudjeluju u sirijskom sukobu upravo su pripadnici ove selefijske struje.

Sigurnosne službe BiH raspolažu podacima da je u sirijskom sukobu dosad sudjelovalo 500 državljana BiH. Spoznaje agencija iz razdoblja od unazad godinu do dvije upućuju na novi zamah arapskih dušobrižnika u pokušaju ponovnog infiltriranja na ove prostore. Nakon što je 2000-ih došlo do izvjesnog prekida dotad vrlo snažnih veza između bosanskohercegovačkih selefija i pojedinih osoba iz arapskih zemalja, ove veze ponovno se počinju intenzivno uspostavljati krajem 2011. i početkom 2012. Ovaj put riječ je bila o intenziviranju turističkih posjeta osoba iz zemalja Bliskog istoka, osnivanju zajedničkih tvrtki te kupovanju nekretnina u BiH.

Isto tako, u dokumentima stoji "da su pojedine osobe iz zemalja Bliskog i Dalekog istoka tijekom 2012. i 2013. u BiH registrirale ili to planiraju učiniti nekoliko tvrtki i agencija, uglavnom onih koji se bave turističkom djelatnošću ili trgovinom nekretninama. Mahom se radi o tvrtkama koje su predstavništva već postojećih tvrtki u domicilnim zemljama. Na poziciju direktora postavljaju se uglavnom ljudi podrijetlom iz tih zemalja koji se otprije nalaze u BiH, neki još iz vremena rata i koji su u međuvremenu dobili državljanstvo BiH. Posredstvom ovakvih tvrtki u BiH je već kupljena izvjesna količina zemljišta, u najvećem broju slučajeva u okolici Sarajeva, ali i na području Boračkog jezera i u okolici Blagaja. Određene indicije upućuju na mogućnost da bi dio ovih lokacija mogao biti iskorišten za gradnju naselja zatvorenog tipa što u mnogome asocira na Gornju Maoču. Ove su tvrtke vrlo angažirane i u dovođenju turista iz arapskih zemalja u BiH... Istovremeno su lokalni selefije i vodiči ovim turistima za njihova boravka na teritoriju BiH, a bilo je i slučajeva kad su im pronalazili i žene za udaju. Plaćanje navedenih usluga potpuno je netransparentno što može upućivati i na, u najmanju ruku, skrivene namjere.

Somalijski slučaj

Ponajprije u smislu eventualnog pokušaja ilegalnog prebacivanja osoba koje se dovode u vezu s međunarodnim terorizmom u zapadnoeuropske zemlje, kao i u kontekstu jačanja i širenja selefizma u BiH. U vezu s jačanjem i širenjem selefizma u BiH dovodimo i turističke posjete dviju osoba iz Kuvajta Gornjoj Maoči. Između ostalog, izrazili su želju da financiraju asfaltiranje putova do Gornje Maoče te gradnju vodovodne i kanalizacijske mreže u tom selu. Njih dvojicu u Sarajevu su dočekali i u Gornju Maoču odveli selefije koji su prije bili osuđeni na zatvorske kazne zbog terorizma i nelegalnog posjedovanja oružja i minskih eksplozivnih sredstava.

Prema izvještaju BiH obavještajaca, u vezu s mogućim aktivnostima vezanim za eventualno prebacivanje sigurnosno zanimljivih osoba iz zemalja Bliskog i Dalekog istoka u zemlje zapadne Europe dovodi se, između ostalih, i naturalizirani državljanin BiH podrijetlom iz Somalije koji je za vrijeme i poslije rata u BiH radio u arapskim humanitarnim organizacijama u BiH čiji je rad poslije zabranjen. Između ostaloga, zbog sumnji vezanih za terorizam proveo je nekoliko godina u zatvoru u Saudijskoj Arabiji odakle je deportiran 2012. u Somaliju s mjerom zabrane ulaska u tu zemlju. Deset dana nakon toga stigao je u BiH i, iako otad nigdje nije zaposlen, kupio je više nekretnina u BiH. Vidi se koliko su selefijski pokreti dobro organizirani i opasni s obzirom na to da ne priznaju ni jednu vjeroispovijest, čak ni muslimansku koja se ne uklapa u njihovu ideologiju. S teritorija bivše Jugoslavije, prema podacima zapadnih obavještajnih službi, dolazi oko 1200 boraca koji su se priklonili novom kalifu Abua Bakeru Al-Baghdadiju koji je kazao da će svaka zemlja na svijetu koja je dala podršku SAD-u, kao i oni koji su naoružali Kurde platiti visoku cijenu. Poznato je da je i Hrvatska dio te koalicije koja je podržala napade SAD-a na IS te naoružala kurdske Pešmerge i bit će zanimljivo vidjeti kako će se hrvatska obavještajna služba pozabaviti onima koji se budu vraćali ili prolazili u tranzitu nakon krvavog rata u Iraku i Siriji. Prema izvješću bh agencija, u Hrvatskoj se također nalazi jak ogranak selefijskog pokreta.

>> Uhićen vođa vehabija Bilal Bosnić i još 15 mudžahedina