Preko 200 autootpada u BiH središte su automobilske mafije

Usprkos intenzivnim policijskim aktivnostima i presijecanju većeg broja lanaca automafije, broj ukradenih vozila u Bosni i Hercegovini u stalnom je porastu zadnjih godina.

Suradnja kriminalaca
To je jedan od najisplativijih oblika kriminala, pa su i vlasti u Bosni i Hercegovini svjesne kako nije realno očekivati da se ta pojava potpuno iskorijeni. Samo u Europi godišnje se ukrade 1,2 milijuna vozila, od čega organizirane kriminalne skupine ostvaruju profit veći od osam milijardi eura. Uglavnom je riječ o međunarodno povezanim skupinama, što dodatno otežava njihovo otkrivanje i razbijanje. Samo prošle i ove godine u Bosni i Hercegovini je prijavljeno više od 3.000 krađa automobila.

Da policijske akcije daju vrlo ograničene rezultate pokazuje i to da je nakon 2005. godine, kada je otkriveno čak 13 kriminalnih skupina koje su se bavile krađom i preprodajom automobila, automafiji bilo dovoljno samo godinu dana za “pregrupiranje”.

Naime, nakon jednogodišnjeg smanjenja broja krađa vozila, već u drugoj polovini 2006. godine ponovo je došlo do rasta broja krađa i taj trend do danas nije zaustavljen.

U izvješću o krađama vozila, koji je pripremilo Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, navodi se i organizacija mafijaških skupina, unutar koje postoje specijalizirane skupine kriminalaca za otuđivanje vozila.

Druge skupine unutar organizacije stupaju u kontakt s vlasnicima vozila, treći obavljaju primopredaju, a četvrti krivotvore dokumentaciju na temelju koje se omogućava registracija ukradenih vozila kod mjerodavnih organa.

Situaciju u Bosni i Hercegovini dodatno otežava očita povezanost automafije s vlasnicima automobilskih otpada i onima koji trguju rabljenim vozilima, a takvih tvrtki je 264 u Bosni i Hercegovini.

One se uglavnom nalaze na rubnim graničnim područjima entiteta i Bosne i Hercegovine, gdje je mogućnost međuentitetskog i međudržavnog graničnog ‘šverca’ veća. Primjerice, na području Bijeljine čak je 14 autootpada, oko Bihaća 12, u zapadnoj Hercegovini i Mostaru 40, a s obje strane međuentitetske granice u Sarajevu čak 48 autootpada.

Racije u autootpadima
Tek nešto više od 11 posto tih tvrtki radi legalno, što znači da ostale teško mogu dokazati podrijetlo vozila i dijelova vozila koje prodaju. Da tvrdnje o vezama automafije i vlasnika automobilskih otpada nisu bez osnove pokazalo je više policijskih akcija u kojima su upravo na takvim mjestima otkrivena ukradena vozila ili njihovi dijelovi.

Neki od automobila koji su ukradeni u Istočnom Sarajevu i drugim mjestima pronađeni su u Trebinju, a vozila ukradena u Bijeljini i Zenici izrezana su i prodana u dijelovima u Livnu. To najbolje govori o jedinstvenom tržištu ukradenih automobila na području Bosne i Hercegovine, kao i povezanosti privatnih tvrtki koje se bave otkupom autodijelova i autootpada, na kojima završavaju izrezani ukradeni automobili.

Policija se u borbi protiv automafije uzda u jačanje suradnje sa susjednim zemljama, kao i u to da je prije pola godine uspostavljena jedinstvena baza podataka Interpola u ukradenim vozilima u Bosni i Hercegovini. Ipak, priznaju da je potpuno suzbijanje krađe vozila gotovo nemoguće.

Prema policijskim podacima vodeće rute krijumčarenja ukradenih vozila idu u najmanje tri smjera. To su: Mostar – Trebinje – Crna Gora, Sarajevo – Travnik – Banja Luka i Sarajevo – Istočno Sarajevo – Crna Gora. Da je riječ o međuentitetskom “biznisu”, pokazuje podatak da je na području Istočnog Sarajeva prošle godine otkriveno 36 vozila ukradenih u Federaciji BiH. Krađe se u Republici Srpskoj najčešće događaju na području Banje Luke, a u Federaciji BiH je ove godine najviše vozila ukradeno u Sarajevu.