Gospodarske prognoze za Hrvatsku u 2011. godini neizvjesne su, a svi su scenariji mogući: i pad, i rast, i stagnacija. Predviđanja stručnjaka kreću se od pesimističnih nagađanja o 350 tisuća nezaposlenih pa do rasta plaća i pada nezaposlenosti, kako je to iznio britanski The Economist.
– Sumnjam u rast BDP-a od dva posto, kako The Economist najavljuje. Slijedi konsolidacija, što će dovesti do još otpuštanja, međutim ne vjerujem da će to biti tako katastrofičnih razmjera da bi nas dovelo do 350 tisuća nezaposlenih – mišljenja je Goran Bakula, gospodarski savjetnik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Ni Sanja Crnković Pozaić, ekspertica za tržište rada, ne misli da će se obistiniti katastrofične najave o rekordnoj nezaposlenosti. Podsjeća da smo preživjeli i 415 tisuća nezaposlenih. – Doći će i do novog zapošljavanja, ulaskom u EU, uvjeti se poboljšavaju – tvrdi S. Crnković Pozaić.
U dramatičnoj 2009. godini donesen je Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja. Radi povećanja zapošljivosti, kao i usklađivanja ponude i potražnje na tržištu te kako bismo se pripremili za razdoblje kada će gospodarstvo krenuti u pozitivnom smjeru, aktivno se obrazovalo 7590 osoba kroz različite programe (3025 osoba u 2009. i 4567 u 2010. godini). Od toga ih je 98 posto uspješno završilo obrazovanje, a zaposlilo ih se s novim kvalifikacijama 40 posto.
5000 novih đaka samo lani
– To je jako dobar rezultat s obzirom na uvjete na tržištu rada – napominje Marina Nekić, voditeljica Odsjeka aktivne politike zapošljavanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Najavljuje da se za 2011. planira ovim oblikom obrazovanja obuhvatiti jedan i pol posto od prosječnog broja nezaposlenih u 2010. godini, odnosno oko 5000 osoba, za što je i proračunom osigurano 170 milijuna kuna.
Tri su kategorije obrazovnih aktivnosti. Doškolovanje predviđa stručno osposobljavanje za poslove niže razine obrazovanja (primjerice za zavarivače). Prekvalifikacija se odnosi na osobe koje imaju zvanja stečena najmanje po srednjoškolskom programu (primjerice, ekonomist se prekvalificira u vatrogasnog tehničara).
Treća razina obrazovanje stručno je usavršavanje – riječ je o uskom specijaliziranju unutar struke, primjerice, usavršavanje programera za neke nove programe.
Kako nezaposlena osoba može pristupiti ovom obrazovanju koje financira država?
– S nezaposlenim osobama intenzivno se radi. Kažemo joj koliko je zapošljiva na tržištu i utvrdimo što treba; nekima samo potencijalno zapošljavanje, a nekima nedostaju vještine i znanja.
Savjetnici s nezaposlenim osobama imaju grupno informiranje i individualno savjetovanje pri kojem se utvrđuju njezini radni i stručni potencijali. Na osnovi tih podataka osobu kategoriziramo (je li brzo zapošljiva ili treba edukaciju). Promatramo potrebe lokalnih tržišta rada i temeljem toga radimo plan u koji program ćemo uključiti pojedinu osobu. Tu su i radionice za samoprocjenu, za podizanje motivacije, upućivanje u načine traženja posla... – opisuje M. Nekić.
Osobama u programu obrazovanja plaća se po 1600 kuna mjesečno, uz trošak prijevoza, zdravstveni pregled te trošak 2. stupa mirovinskog osiguranja, a dok traje edukacija, osigurani su od profesionalnih bolesti i nesreće.
Rijetki ne završe prekvalifikaciju
U slučaju da ne završe započeto obrazovanje, predviđene su sankcije pa sve to moraju i vratiti, no to se dogodilo u samo jedan do dva posto slučajeva.
Postupkom javne nabave HZZ bira obrazovne ustanove gdje se provodi obrazovanje, uglavnom su to otvorena učilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, dok ih je u manjim mjestima manje. Po ovom se programu obrazovanje odraslih provodi od 2006. , ali s neaktivnim periodima datira i nekoliko desetljeća unatrag.
– Nadam se da ćemo kroz pretpristupne fondove EU uključiti puno veći broj osoba u programe – zaključuje Marina Nekić.
Da a što kada vam ne dozvoljavaju kvalifikaciju budući da imate VSS? žalosno je da vas ne žele zaposliti jer ste zamislite prekvalificirani...