Početna faza

Anketa Europske komisije pokazala: Prelazak Hrvatske na euro dobro napreduje

Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Tijekom prvih 14 dana nove 2023. godine, u blagajnama se nalaze i euri i kune
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Šibenik: Građani očekuju da Vlada zaustavi rast cijena hrane
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Šibenik: Gužve ispred banke u ranim jutarnjim satima
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Vlasnik kafića iz Zagreba cijene svih kava zaokružio na jedan euro
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Uvodi se povratna naknada za ambalažu volumena manjeg od 0,20 litre te za tetrapak
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Poskupljenje cijena plina i električne energije
06.01.2023.
u 15:13
Komisija je poručila da će nastaviti pratiti prelazak Hrvatske na euro te će tijekom idućih tjedana nastaviti mjeriti iskustvo hrvatskih građanki i građana u vezi s prelaskom na europsku valutu
Pogledaj originalni članak

Gotovo tjedan dana nakon ulaska Hrvatske u europodručje, prelazak Hrvatske na euro u početnoj fazi dobro napreduje, pokazuje anketa Europske komisije (EK), izvršnog tijela EU-a koje taj događaj ocjenjuje važnom prekretnicom za Hrvatsku, europodručje i cijelu Uniju.

"Većina gotovinskih plaćanja (51 posto) u eurima u trgovinama je postignuta 5. siječnja 2023. Kod većine transakcija, njih čak 93 posto, potrošačima je ostatak vraćen isključivo u eurima, 35 posto ispitanih hrvatskih građana izjavilo je da sa sobom nose samo novčanice eura, a njih 36 posto samo kovanice eura", doznaje se iz ankete koju prenosi predstavništvo EK-a u Hrvatskoj.

Prema ispitivanju Eurobarometra, od 199 ispitanika njih šest posto je 5. siječnja u novčaniku imalo hrvatske kune, pet posto uglavnom kune, 19 posto uglavnom eure, samo eure 35 posto, pola kuna i pola eura je imalo njih 27 posto, a osam posto nije imalo nikakve novčanice. Svoju zadnju kupovinu u gotovini je na taj dan u kunama obavilo 25 posto ispitanika, njih tri posto je to učinilo i u kunama i u eurima, njih 29 posto samo u eurima, a karticom 13 posto. Taj dan njih 30 posto nije ništa kupilo.

Dvojno iskazivanje cijena postalo je obvezno 5. rujna 2022., a završit će 12 mjeseci nakon datuma uvođenja eura (31. prosinca 2023.). Povlačenje novčanica i kovanica kune iz optjecaja započelo je u prosincu 2022. te je do 31. prosinca već iz opticaja povučeno 55 posto novčanica kune i trećina kovanica kune.

EK navodi da se hrvatski maloprodajni sektor dobro nosi s postupkom prelaska i paralelnim korištenjem dvaju valuta. "Nisu prijavljeni veći problemi s čekanjem u redovima ni problemi sa samim blagajnama. Konverzija na bankomatima  također se odvija neometano, pri čemu 70 posto svih bankomata u Hrvatskoj već distribuira euronovčanice od prvog sata 1. siječnja 2023. Broj i opseg povlačenja ostali su na razinama usporedivim s onima prije prelaska na euro", ističe Komisija.

S prelaskom na euro Hrvatska je uvela Etički kodeks kako bi se osigurala stabilnost cijena robe i usluga te pomoć tvrtkama da ispravno i bez neopravdanih povećanja izračunaju i prikazuju cijene. Nacionalno inspekcijsko tijelo zaduženo je za praćenje i kontrolu cijena te u slučaju prekršaja ima ovlasti poduzeti odgovarajuće mjere.

Komisija je poručila da će nastaviti pratiti prelazak Hrvatske na euro te će tijekom idućih tjedana nastaviti mjeriti iskustvo hrvatskih građanki i građana u vezi s prelaskom na europsku valutu.

Hrvatska je 1. siječnja 2023. uvela euro kao svoju valutu i u potpunosti se pridružila schengenskom području. Uključujući Hrvatsku, zajedničku valutu EU-a sada koristi 20 država članica i 347 milijuna građana EU-a. Što se tiče Schengena, ovo je njegovo osmo proširenje, prvo nakon 11 godina. Schengensko područje omogućuje slobodno putovanje među državama članicama, bez graničnih kontrola, za 420 milijuna ljudi.

VIDEO EU priprema novu direktivu za vozače, neki će posebno loše proći

Kažnjavanje zbog zaokruživanja cijena

Žestoka reakcija Udruge Glas poduzetnika: Jedine crne liste koje nam trebaju su one korumpiranih i nesposobnih političara!

Zanimljivo je da se u istom priopćenju poduzetnici pozivaju i na tržišno gospodarstvo koje se samoregulira i na Vladin novac s kojim se uz znanje poduzetnika može napraviti čudo. U trenutku kad će Vladin novac biti prijeko potreban za socijalne transfere kojima će morati spašavati ugrožene skupine od poskupljenja kojima, uz realan rast troškova, kumuje i pohlepa.

Zagreb, Beč, Ljubljana i Budimpešta

Usporedili smo životne troškove u četiri metropole i iznenadili se: U jednoj kategoriji je i Beč jeftiniji za život

Zagrepčanin mjesečno potroši više od 60 posto prihoda na stanovanje, režije i hranu. Cijene kvadrata nezaustavljivo rastu, a stanarina je oko 650 eura. U Ljubljani se žale na visoke režije, plaćaju ih oko 250 eura mjesečno, gotovo 60 eura više nego u Zagrebu. Standard je u Beču najviši, što prate i visoke cijene stanarina, kao i sadržaja za razonodu. Ipak, Bečani nisu rastrošni pa najradije uživaju u besplatnim aktivnostima u prirodi. Budimpešta je najpovoljnija, no stanovnici se žale na inflaciju, prometni kaos i nedostatak mjesta za parkiranje.

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DU
Deleted user
15:39 06.01.2023.

Tjedan dva uhodavanja i da ovi pohlepni trgovci i vlasnici kafića ne dižu protuzakonito cijene i sve će biti OK