Bogati i bez prireza: 'Do novca dolazimo preko EU fondova i projekata'

Godišnje bi nam taj jedan posto prireza donosio oko 23.000 kuna. Nije to neki novac, pa smo donijeli odluku da prirez ukinemo. Ukinuli smo i porez za krčmare, kako zovemo porez na potrošnju alkoholnih pića koji je prije 50 ili 60 godina uveden jer se govorilo da krčmari puno zarađuju. Nama je taj porez donosio svega 25.000 kuna godišnje. Nije to kao na moru, gdje su veliki ugostiteljski objekti s velikim prihodima - kaže Zvonimir Taradi, načelnik Općine Belica koja se ove godine upisala na popis jedinica lokalne samouprave koje ne naplaćuju prirez. A takvih je, prema neslužbenim podacima, 243 – 27 gradova i 216 općina od ukupno 128 gradova i 428 općina u Hrvatskoj. Grad Sveta Nedelja potkraj prošle godine je ukinuo prirez od šest posto jer se proračun odlično punio, pa su odlučili rasteretiti građane plaćanja sedam milijuna kuna.

Najveći prirez u Zagrebu

Grad Bjelovar ovih se dana odlučio na smanjenje prireza s 12 na devet posto. Izračunali su da godišnje od prireza namaknu 10,5 milijuna kuna, a smanjenjem će ostati bez dva milijuna kuna, što neće znatnije utjecati na gradski proračun, koji se dobro puni zbog rasta gospodarstva. Gradonačelnik Dario Hrebak najavio je da je cilj do kraja mandata potpuno ukinuti prirez uveden 2001. Smanjenje prireza prosječnom radniku donijet će mjesečno tri kune više u novčaniku. Riječ je više o simboličnom potezu kojim se želi odaslati poruka da Grad želi rasteretiti građane i gospodarstvo. Bez prireza funkcionira Grad Prelog, koji ima rekordan proračun od oko 70 milijuna kuna.

– Prirez nećemo uvoditi jer je snaga preloškog gospodarstva takva da nema potrebe dodatno opterećivati građane. Do novca dolazimo preko EU fondova i projekata – kaže gradonačelnik Ljubomir Kolarek. Prirez je porez koji se plaća povrh poreza na dohodak i nije obvezan. Osnovica mu je porez na dohodak, a visinu prireza određuju samostalno općina ili grad. Do 2001. prirez su mogli uvesti samo gradovi s više od 40.000 stanovnika, a od tada svi. Za gradove do 30.000 stanovnika maksimalna stopa je 12 posto, a za one s više od 30.000 stanovnika 15 posto, uz iznimku Zagreba koji ako poželi može i više, do čak 30 posto. Zagreb danas ima i najveći prirez, 18 posto. Većina ostalih gradova odlučila se za 15 i 12 posto, dok općine imaju pravo ubirati do deset posto.

– Postoje velike razlike između gradova i općina za koje nema pravila da prirez moraju uvesti. Postoje gradovi koji jako dobro funkcioniraju i bez njega. Građani nisu u ravnopravnom položaju jer neki plaćaju prirez, a neki ne. Oni ne vide učinak i ne znaju je li taj posebni dio poreza iskorišten za neku važnu kapitalnu investiciju. Može se potrošiti i na obične upravne troškove, nema striktnu namjenu, i to jest problem – ističe ustavnopravni stručnjak i zastupnik Mosta prof. dr. Robert Podolnjak. Kao gradski vijećnik smatrao je da prirez treba smanjiti ili čak ukinuti.

Na što se troši taj novac

– Treba vidjeti što s tom nejednakosti, i koliko bi gradovi i općine izgubile ako bi se išlo u reformu, te na koji bi se način to moglo nadomjestiti nekim drugim prihodima ili drugačije regulirati zakonom – napominje Podolnjak. Grad Karlovac je smanjio prirez dva posto, s 14 na 12 posto, čime je građanima ostalo 2,8 milijuna kuna više. Kad se to raspodijeli na broj obveznika plaćanja prireza, dolazi se do prosječne uštede od 120 kuna – godišnje. Više novca ostaje onima sa znatno većim plaćama. Neke su stranke u Zagrebu u predizbornoj kampanji predlagale smanjenje stope s 18 na 15 posto, što bi građanima donijelo godišnju uštede od 100 do 200 kuna, no Grad, koji je godišnje od prireza uprihodovao oko 800 milijuna kuna, time bi ostao bez 90 do 100 milijuna kuna prihoda u proračunu.

>>Pogledajte video: Plenković na konferenciji 'Dani EU fondova'

Video: Hrvoje Jelavic/PIXSELL, ilustracija