Prema isplaćenosti EU sredstava korisnicima Hrvatska među najgorima u Uniji

"Nova Kohezijska politika Europske unije Hrvatskoj će, kao najnovijoj i jednoj od slabije razvijenih članica, omogućiti nove prilike za razvoj. Nakon što je Europska komisija objavila svoj prijedlog Zakonodavnog paketa Kohezijske politike, odlučio sam osigurati podršku kolega Progresivnog saveza socijalista i demokrata tijekom rasprava o povećanju iznosa koji će biti alociran Hrvatskoj za proračunsko razdoblje od 2021. do 2027. godine. Naravno, na Hrvatskoj je kao zemlji članici zadatak da dodatno unaprijedi svoje kapacitete za apsorpciju sredstava EU, kako bi na taj način dodatno pomogli vlastiti razvoj“, izjavio je Tonino Picula, SDP-ov hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, član parlamentarne grupacije Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D) i zamjenski član Odbora za Regionalni razvoj (REGI) Europskog parlamenta. 

Kao domaćin njemačkoj zastupnici gospođi Constanzi Krehl, šefici izaslanstva Radne skupine S&D u u Odboru za regionalni razvoj (REGI) Europskog parlamenta i britanskom zastupniku i članu Odbora, Dereku Vaughanu, Tonino Picula vodio je prvi posjet izaslanstva Radne skupine S&D Republici Hrvatskoj u četvrtak i petak. 

Tijekom posjeta, g. Picula s kolegama je u Zagrebu održao sastanak s g. Velimirom Žuncem, državnim tajnikom u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU i gospođom Ivom Kovač, pomoćnicom direktora za provedbu ESI fondova u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU). 

Na sastanku su analizirana iskustva Republike Hrvatske u korištenju EU sredstava i razmatrani prijedlozi za poboljšanje iskorištenosti jer je rema podacima Europske komisije, Republika Hrvatska uspjela od sredstava koja su joj na raspolaganju bila u financijskoj perspektivi od 2014. do 2020. godine ugovoriti tek 52 posto, dok je prema isplaćenosti sredstava korisnicima s 13 posto među najgorima u EU.

U novoj financijskoj perspektivi od 2021. do 2027. Hrvatskoj je dodijeljeno 9,89 milijardi eura, a Picula je istaknuo da će se zalagati za dodatno povećanje tog iznosa.

Obišao je i BIOCentar, sufinanciran sredstvima EU u iznosu od 13 milijuna eura, osnovan radi poticanja i ostvarivanja uspješne suradnje između znanstvenih istraživanja i gospodarstva te tehnologijske infrastrukture i novih biotehnoloških tvrtki u procesu razvoja novih proizvoda.

U Primorsko-goranskoj županiji održali su i sastanak sa zamjenikom župana g. Petrom Mamulom i prof. dr. Ljudevitom Krpanom, pročelnikom Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima PGŽ, kao i koji su im predstavili projekte županije financirane iz fondova EU, vrijedne preko 202 milijuna eura, poput kampusa Sveučilišta u Rijeci i razvoja istraživačke infrastrukture Sveučilišta, te planirane projekte kao što su kontejnerski terminal Brajdica i najveći projekt u PGŽ, izgradnju vodoopskrbne infrastrukture riječke aglomeracije.

Na otoku Krku delegacija je posjetila Ponikve d.o.o., gdje im je predstavljen Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka, ukupno vrijedan 86,4 milijuna eura, od čega je iz EU fondova osigurano 49,2 milijuna eura. 

Drugog dana posjeta, u petak, domaćini članovima izaslanstva bio je zamjenik gradonačelnika Grada Rijeke Marko Filipović, s kojim smo se složili kako se Kohezijska politika EU mora nastaviti u jednakom obujmu kako bi regije iz novih članica EU dostigle razvoj Unije.  

Dorian Celcer, koordinator za partnerstva i protokol Rijeke 2020, Europske prijestolnice kulture upoznao je izaslanstvo s novostima u pripremi projekta, a obišli su i kompleks Rikard Benčić, gdje im je predstavljen projekt „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“, sufinanciran iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u visini 9,2 milijuna eura.