Iako Europa u ovom trenutku nije najpogođenija klimatskim promjenama nego su to male otočne države, nijedan drugi kontinent ne zagrijava se brže od Europe.
Topljenje alpskih ledenjaka
Kako je u utorak objavio europski servis za satelitsko praćenje klimatskih promjena Copernicus (C3S), ovogodišnji listopad u Europi bio je najtopliji od početka mjerenja 1979., pri čemu su prosječne temperature bile gotovo dva stupnja Celzija više u odnosu na referentno razdoblje od 1991. do 2020. U listopadu su zabilježene rekordne temperature u Austriji, Švicarskoj i Francuskoj, kao i u većem dijelu Italije i Španjolske. Slično je i u nekim drugim dijelovima svijeta gdje visoke temperature u ovo doba godine nisu uobičajene, kao u Kanadi, na Grenlandu i u Sibiru. Visoke temperature pratila su sušna razdoblja u većem dijelu južne Europe, dok su se drugi dijelovi europskog kontinenta u isto vrijeme suočavali s iznadprosječnim količinama padalina i poplavama.
Zagrijavanje je prouzročilo ubrzano topljenje alpskih ledenjaka, kao i grenlandskog ledenog sloja, što onda dovodi do porasta razine mora, a to će pogoditi priobalna područja u svijetu, pa i na Sredozemlju i u Hrvatskoj. O dramatičnim promjenama svjedoči i povijesna prva kiša na najvišoj točki na Grenlandu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je izvijestila da su toplotni valovi tijekom prošlog ljeta odgovorni za najmanje 15 tisuća smrtnih slučajeva. Svi ti podaci ukazuju na činjenicu da klimatske promjene i ekstremne vremenske pojave kao neposredne posljedice tih promjena predstavljaju alarm za Europu i njezine čelnike, koji bi trebali imati aktivnu ulogu u smanjenju emisija štetnih plinova i ostvarenju ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istaknula je na UN-ovom klimatskom skupu u Šarm el-Šeiku u Egiptu da je Europska unija ove godine udvostručila uvođenje novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, na 50 gigavata energije.
Na skupu Hrvatsku predstavlja premijer Andrej Plenković, koji je u svom govoru naglasio da je ovogodišnje ljeto u Europi bilo najtoplije otkad se bilježe temperature te da je temperatura Jadranskog mora već u lipnju bila rekordnih 30 stupnjeva. Istaknuo je i da više od 80 posto hrvatskih državljana podržava djelovanje protiv klimatskih promjena, najavivši da će Hrvatska osnovati Nacionalni centar za klimatsku i ekološku tranziciju. Kako je kazao, ruska agresija na Ukrajinu potvrdila je da je zelena tranzicija potrebnija nego ikad kako bi se pojačala europska otpornost, a Hrvatska je dodatno ubrzala tranziciju prema niskougljičnoj energiji, u čemu je već daleko iznad europskog prosjeka.
- Dvije trećine naše proizvodnje struje i energije dolazi iz obnovljivih izvora koji osiguravaju jednu trećinu naše ukupne konačne potrošnje energije - pohvalio se premijer najavivši u idućem desetljeću investiranje više od četiri milijarde eura u modernizaciju željeznica, kao i uvođenje baterijskih električnih vlakova do 2032.
Niskougljična ekonomija
Plenković je na Twitteru objavio da u razvoju niskougljične ekonomije radi smanjenja emisija CO2 sve važniju ulogu ima vodik, najavljujući projekt Dolina vodika Sjeverni Jadran u suradnji sa Slovenijom i Italijom, koji će proizvoditi 5000 tona vodika godišnje.
- Budući da je priroda naš najbolji saveznik, dajmo prednost prije svega rješenjima temeljenim na prirodi u svim svojim postupcima - poručio je Plenković ukazujući i na velike neravnoteže u emisijama stakleničkih plinova, s obzirom na to da je jedan posto najbogatijih odgovorno za 15 posto emisija, što je, kako je kazao, "nepravedno i neodrživo".
Kako je moćan naš Andrej.