'Znam da su ljudi napeti, ali nije rješenje u diskriminaciji. Kratak je put od natpisa do fizičke agresije'

Premijer Andrej Plenković u Banskim dvorima održao je konferenciju za medije na kojoj je govorio o aktualnim temama.

Premijer je održao sastanak europskog vijeća prije konferencije.

– Jučerašnja rasprava prije svega odnosila se na zajedničku borbu protiv pandemije koronavirusa. Tražili smo da se distribucija cjepiva ubrza, tu smo svi bili unisoni i čvrsti. Hrvatska je dosad naručila 6,8 milijuna doza cjepiva, naručili smo više doza nego što Hrvatska danas ima stanovništva starijeg od 18 godina – rekao je u početku.

– Govorili smo i o certifikatima za cjepivo, odnosno zelenim propusnicama, obavljena je razmjena mišljenja, postoji niz država članica koje zahtijevaju i traže veći broj podataka kako bismo postigli dogovor o tom konceptu – rekao je i dodao kako se razgovaralo i o međunarodnoj solidarnosti.

– Dosad je na razini EU cijepljeno osam posto stanovništva starijeg od 18 godina, pet posto je primilo drugu dozu cjepiva. Do ljeta je cilj cijepiti 70 posto stanovništva na razini EU, to je 255 milijuna ljudi – rekao je.

– Danas očekujemo oko 730 tisuća doza cjepiva do kraja ožujka u Hrvatskoj – kazao je.

Govorio je i o epidemiološkim mjerama.

– Daljnje popuštanje mjera u ovim okolnostima je moguće uz uvjet da se svi skupa vrlo ozbiljno pridržavamo preporuka struke i epidemiologa. Važno je i politički najbitnije to što u ovom trenutku razgovaraju ministri s predstavnicima HUP-a, donijeli smo odluku da ćemo kao što smo radili i do sada pratiti privatni sektor hrvatskoga gospodarstva bez obzira na to što će mnogima biti omogućen širi opseg njihovih aktivnosti. Pratit ćemo i dalje onaj dio gospodarstva koji ne može raditi kao prije s 4000 kuna i troškovima za režije. Te odluke su ispravne i primjerene, pronaći ćemo sredstva bez ikakvih rebalansa ili drugih većih zahvata. Ova sredstva koja će biti nužna za ožujak pronaći ćemo na pozicijama ministarstava – kazao je Plenković.

Osvrnuo se i na ranije otvaranje kladionica i kasina.

– Sve te aktivnosti plaćaju koncesiju državi. Da ne rade, tih prihoda ne bi bilo. Kada se to sve skupa analizira, njihovo funkcioniranje s obzirom na broj ljudi i prostore nije problematično. Država će biti i financijski na dobitku – rekao je.

Govorio je i o padu BDP-a.

– Bolja je ova procjena na 8,4 nego što je bilo ranije kada se procjenjivalo 9,1. Ove su procjene najbliže procjenama Vlade. Hrvatska je uz Španjolsku i Francusku, za koje se očekuje da će imati najveći rast – rekao je.

Kaže kako je dosad isplaćeno 9,3 milijarde kuna poslodavcima diljem Hrvatske za plaće radnicima.

– Sve ovo vrijeme iznalazili smo financijska sredstva za normalno funkcioniranje države – rekao je.

Govorio je i o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Riječ je o 22 milijardi eura koje trebaju stići iz EU.

– Mi smo sada u fazi da se bližimo finalizaciji vrlo intenzivnih pregovora s predstavnicima oko nacionalnog plana otpornosti. Prvo ćemo se fokusirati na šest milijardi bespovratnih sredstava – kaže.

Osvrnuo se na izbor predsjednika Vrhovnog suda.

– Mogu uspoređivati različite modele, model izbora prije izmjena zakona i sada. Mislim da je intencija promjena zakona o sudovima bila dobra i korisna zato što omogućuje onima koji su zainteresirani da budu predloženi od predsjednika RH, da se i njemu pomogne da bira ljude koji ispunjavaju uvjete i pritom vrlo jasno elaboriraju svoj program. Stjecaj okolnosti jest da smo predsjednik i ja obojica pravnici pa možda imamo bolji uvid u struku premda se nismo toliko njome bavili. Može se dogoditi da dođu ljudi koji nemaju nikakve veze s tom strukom i da nemaju nikakav uvid kakav je netko sudac, državni odvjetnik i sl. To nije nebitno. Nemojmo zaboraviti da je bila riječ o preporuci grupe za borbu protiv korupcije kojom je na čelu zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela. Te preporuke su dane da bi se povećala transparentnost. Ne vidim smisleni razlog za kreiranje konflikta između predsjednika Sabora ili Vlade. To je tema koja dolazi na red iz razloga koji je nepotreban. Ne vidim ništa sporno u tome da se bilo tko to želi javi, predstavi svoj plan i potom se prepusti predsjedniku da bira koga želi. Ovo je pomoćni alat koji pomaže predsjedniku i Saboru da odabere onoga za koga smatra da može biti dobar predsjednik Vrhovnoga suda – kaže Plenković.

Komentirao je i govor mržnje, odnosno situaciju s riječkim kafićem ''Tri majmuna''.

– Nema nikakve posebne zavjere da namećemo tu temu u javni prostor jer nemamo što drugo raditi. Nije nitko od nas kazao da nečiji članovi, simpatizeri i birači ne mogu doći u neki prostor koji je javan. Nije to nešto što se sjetio netko od članova HDZ-a. To je napisao netko drugi. Ta je činjenica kroz prenošenje putem medija postala vijest u javnom prostoru, ona zaslužuje čvrstu osudu. Došla je od nas. Nismo se osjetili osobno pogođeni. To je bilo širokopojasno diskriminiranje velikog broja ljudi, zato treba reagirati. Zato smo jučer i reagirali na situaciju u drugom gradu prema SDP-u i dvojici političara. Jako smo protiv toga, to nije dobro, to povećava tenzije u polariziranom društvu. Stvara isključivost i potiče agresiju. U zahtjevnim smo okolnostima, razumijem da su ljudi napeti, ali nije rješenje raditi na podjelama u društvu, diskriminaciji i govoru mržnje. Tome se trebamo usprotiviti. Politici je potrebnije zajedništvo i dijalog. Ove teme nisu dobre ni za koga. Zna biti kratak put od natpisa do neke fizičke agresije – rekao je.

Na pitanje novinara za Milanovićev komentar o izboru predsjednika Vrhovnog suda, odgovorio je:

– Bitno je da predsjednik, Vlada, Sabor, da svi poštujemo propise, Ustav i zakone. Predsjednik je na dužnosti malo više od godinu dana. Siguran sam da je njegov predstojnik ureda upoznat s novom procedurom nakon izmjena Zakona o sudovima. Zvao sam ministra pravosuđa da pitam je li se sastao s g. Miljenićem. Koliko znam, razgovaralo se o proceduri, a ne o imenima. Ni u jednom trenutku nije bilo otvoreno nijedno od ovih pitanja kojima se bavimo već tjedan dana. Svima nam je u interesu da pravosuđe i Vrhovni sud funkcioniraju. Kad je Milanović bio predsjednik Vlade, donesena je odluka o kontinuitetu. A Milanovićeva Vlada je dobivala preporuke od tog istog Greca i ispunjavala ih – rekao je i dodao kako ni u kojem slučaju neće tražiti oduzimanje ovlasti Milanoviću za biranje predsjednika Vrhovnog suda.

– Ja nisam ni u snu mislio da ćemo se baviti ovom temom. Ne znam zašto se time bavimo? Ako njemu nitko ne paše, O. K. Ponovit ćemo poziv. Što on gubi ovime? Ne vidim konkretno u čemu je problem – rekao je i dodao kako Vlada ne kreira krizu sudbene vlasti.

Ponovno se vratio na temu ''Tri majmuna''.

– A da je vlasnik kafića u istu poziciju doveo SDP-ovce, njihove simpatizere i birače? Volio bih to vidjeti, bi li tada bila šala. Garantiram da tada ni ovi koju se se sada očitovali, a inače su prvi koji internacionaliziraju teme, ne bi vidjeli problem tu. Mislim na HND i GONG. Najedanput je ovo O. K., da je obrnuto, možda bi se pisalo međunarodnoj federaciji novinara i europskom parlamentu. Nema sada toga. Ovo je razotkrivajuća tema za nevladinu scenu i određene institucije koje tu postoje. Ja sam dosta toga naučio o tome u zadnja dva tjedna – rekao je.