O proširenju EU odlučivat će se na summitu u Zagrebu

Ideja daljnjeg proširenja Europske unije doživjela je dosad najzobiljniji, potencijalno fatalni udarac u noći na petak na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu, na kojemu je francuski predsjednik Emmanuel Macron, sam protiv svih, ustrajao u stavu da EU ne treba otvarati nove pregovore ni s kim, pa ni sa Sjevernom Makedonijom, najduljom i najkonstruktivnijom državom kandidatkinjom, kojoj je otvaranje pregovora bilo obećano ako promjenom imena otkloni grčku blokadu.

To obećanje EU nije u stanju ispuniti, što prema riječima premijera Andreja Plenkovića “nije na razini povijesne odgovornosti Unije”, dok prema riječima talijanskog premijera Giuseppea Contea predstavlja “povijesnu pogrešku”. A prema riječima bivšeg grčkog premijera Alexisa Tsiprasa, koji je potpisao prespanski sporazum sa sjevernomakedonskim premijerom Zoranom Zaevom o promjeni imena države, to šalje “poruku slabosti i poraza europskog projekta”.

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da žali zbog ishoda, ali njezin ministar za Europu Michael Roth komentirao je na Twitteru da ovo pokazuje “velik nedostatak liderstva i hrabrosti u EU”.

Kao prilika za ispravak tog “poraza” sada se sve više počinje percipirati zagrebački summit lidera EU i država jugoistočne Europe, planiran za svibanj. No, s obzirom na višekratno odgađanje te odluke i sada jedno vrlo jasno “ne”, pitanje je što će se i do Zagreba u svibnju promijeniti. Macronov argument svodi se na to da nije proširenje EU jedini način izgradnje dobrosusjedskih odnosa. Postoje i drugi oblici, i takve odnose treba graditi, ali, po Macronu, ne obećavanjem ulaska u EU.

Veliko nezadovoljstvo osjetilo se kod većine državnika i dužnosnika Komisije, a hrvatski premijer, koji je kao državni tajnik u vladi premijerke Jadranke Kosor sudjelovao u finišu hrvatskih pregovora o pristupanju, povukao je i neke paralele s Hrvatskom.

– To da smo mi zaključili pregovore u lipnju 2011. bilo je zaista povijesno postignuće, pogotovo s obzirom na to koliko su se okolnosti nakon toga izmijenile. A tu činjenicu u Hrvatskoj percipira vrlo uski krug ljudi. Još su sada na scenu došli neki akteri koji nisu ni milimetra doprinijeli tome strateškom postignuću Hrvatske. Moramo malo više o tome govoriti, ne mi koji smo u tome sudjelovali, nego kao društvo, objektivno – izjavio je Andrej Plenković novinarima u Bruxellesu.

Prisjetio se da je tada, a govori o zimi i proljeću 2011., bilo pokušaja izazivanja nestabilnosti, “sjetite se Facebook prosvjeda i inicijative za rušenje vlade, čak i od bivšeg predsjednika RH u tom trenu”, rekao je Plenković.

– Mi smo sve to izdržali. I ta poruka da izdržite je važna – dodao je. A oni koji su došli na vlast nakon završetka pregovora s EU, ustvrdio je Plenković misleći na SDP i Kukuriku koaliciju, “dobili su članstvo u EU na pladnju”.

Francuska nije bila sama u iskazivanju rezervi prema otvaranju pregovora s Albanijom, jer tome se protivila i Nizozemska i Danska, no kad je u gluho doba noći predloženo da prijedlog Europske komisije razdvoji i da se početak pregovora odredi samo Sjevernoj Makedoniji, Macron je bio usamljen u protivljenju, no neumoljiv. Argumenti protiv bili su “tanki”, priznao je kasnije i premijer Plenković, bez spominjanja imena države ili predsjednika.

– Mi smo se vrlo čvrsto, jasno, argumentirano zalagali za otvaranje pregovora s objema zemljama. Ogroman broj država članica dijelio je taj stav. No, nije bilo jedinstva. Hrvatska žali zbog toga. To je pogreška – rekao je Plenković.

Sad postaje još važniji sastanak na vrhu u Zagrebu, od ranije planiran tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU kao summit posvećen pitanju proširenja EU na zapadni Balkan.

– Jer to je, po meni, trenutak kad moramo odrediti što želimo s proširenjem u idućem desetljeću, kojom metodologijom, kojom dinamikom. Pripremat ćemo se za Zagreb i doći u Zagrebu do jednog teksta koji će biti dobar - poručio je Plenković, koji je bio kritičan i prema Macronovu argumentu da bi Europska komisija prvo trebala iz korijena izmijeniti način na koji se vode pregovori s kandidatkinjama.

Ne mogu se pravila mijenjati dok se utakmica igra, kaže na to Plenković i dodaje da je sa svakim krugom proširenja pregovaranje budućih članica postajalo teže. Srbija je jučer brojala svoj 2096. dan u pregovorima s EU koji nisu ni blizu završetka, a Hrvatska je ukupno pregovarala 2096 dana, naveo je premijer kao primjer.