Premijerka o rastu BDP-a: Ovo bi mogla biti trunka optimizma za sve

Nakon dugih mjeseci pada – BDP napokon raste. Prema najnovijim podacima Vlade u drugom tromjesečju ove godine veći je za 0,8 posto u odnosu na lani.

– Rast je skroman, ali je znak da idemo prema onom što smo najavili za 2011. – rast BDP-a. Ovo bi mogla biti trunka optimizma za nas, ali i za građane – poručila je sa sjednice Vlade premijerka Jadranka Kosor. Isti rast, dodala je Kosor, bilježi i Italija, a Velika Britanija ima rast BDP-a od 0,7 posto, a Rumunjska 0,3 posto. I dok spomenute zemlje bilježe rast BDP-a, Portugal i Grčka bilježe njegov pad. Mađarska s druge strane bilježi rast od 1,2 posto, a Francuska od 1,6 posto. No nije se premijerka pohvalila samo rastom BDP-a.

U porastu nam je, kaže, i izvoz roba i to od 5,6 posto, fizički obujam industrijske proizvodnje porastao je za 1,1 posto, trgovina na malo za 4,9 posto, a broj turista u drugom tromjesečju ove godine za čak 12,1 posto. Rastu izvoza kumovat će, uvjerena je Kosor, i njezin posjet Kosovu gdje je otvorila gospodarski forum na kojem je sudjelovalo i 45 hrvatskih poduzeća, ali i investicijski forum koji će u listopadu okupiti znatan broj investitora. Kosor je također istaknula da će Vlada ovih dana razmatrati dodatne mjere kako bi olakšala ljudima koji su se našli pod ovrhom.

– O tome se intenzivno pregovara. Već smo učinili neke korake u prošlosti kada smo od ovrha izuzeli dvije trećine plaća i mirovina, stipendije, dječje doplatke... – rekla je Kosor.

Osim otkrivanja pozitivne statistike, Vlada je donijela i Uredbu kojom se određuje način obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada kojih je, prema podacima Vlade, oko 150 tisuća.

– Kad uredba stupi na snagu, jedinice lokalne uprave odredit će visinu iznosa po pojedinoj zoni u kojoj se objekt nalazi – istaknuo je ministar gospodarstva Branko Bačić. Inače, u određivanju cijene naknade uzelo se u obzir više kriterija, poput lokacije, dovršenosti i izgrađenosti zgrade, načina gradnje, namjene, površine...

– Prema našim simulacijama za zgradu od 150 četvornih metara u Kozari boku u Zagrebu vlasnik će morati platiti oko 8200 kuna, ali ako je riječ o stambenom objektu, tada će cijena biti oko 2800 kuna. Za zgradu iste površine u Splitu u predjelu Sirobuja cijena će biti 2044 kuna – otkrio je Bačić. Što se pak tiče poljoprivrednih objekata i farmi, za 600 do 700 četvornih metara plaćat će se oko 600 do 700 kuna.

– Uvjereni smo da će ovakav pristup i iznosi koji nisu veliki biti poticajni i da će najveći dio vlasnika bespravnih zgrada podnijeti zahtjev za legalizaciju, a zarada od toga ići u jednakim dijelovima jedinicama lokalne samouprave te u državni proračun i trošit će se namjenski. Jedinice lokalne uprave dužne su dobiveni novac utrošiti u komunalno uređenje naselja, a Vlada će, nakon što se novac uprihodi, izraditi novi katastar i gruntovnicu – rekao je Bačić. Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta pohvalio se da će država podići kredit za dovršetak koridora 5c koji ide od Budimpešte do Ploča preko BiH. Međutim, iako je istaknuo da je kredit povoljan te da ćemo ga vraćati 20 godina s počekom od pet godina. Kako doznajemo, riječ je o kreditu od 60 milijuna eura, kamatna stopa je 0,24 posto plus EURIBOR koji je oko dva posto. Vlada je također odobrila jamstva za praćenje izgradnje jednog broda i potencijalno još dva broda u Brodosplitu za nizozemske naručitelje.

– To su prve narudžbe Brodosplita nakon zatvaranja poglavlja 8. Država ovim jamstvom jamči kupcu da će mu se brodovi završiti u roku i isporučiti. Ovo je odgovor svima koji su najavljivali krah završetka pregovora i brodogradilišta – zaključio je ministar gospodarstva Đuro Popijač.