U četvrtak je u 84. godini preminuo akademik Boris Kamenar, jedan od najistaknutijih hrvatskih kemičara, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti.
Rodio se 20. veljače 1929. u Sušaku gdje je i maturirao. Diplomirao je 1953. godine na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao 1960. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu disertacijom Nova metoda za dobivanje čistog silicija i bora pod voditeljstvom Drage Grdenića.
Od 1953. radio je kao voditelj Laboratorija za analizu metala, metalografska ispitivanja i ispitivanja ljevačkih pijesaka u Tvornici Vulkan u Rijeci.
Godine 1956. postao je asistent u Odjelu za strukturnu i anorgansku kemiju Instituta Ruđer Bošković. Bavio se istraživanjem poluvodiča, dobivanjem čistog silicija i bora, određivanjem kristalne strukture metodom rentgenske strukture analize.
Usavršavao se u Laboratoriju za kemijsku kristalografiju Sveučilišta u Oxfordu u grupi prof. Dorothy C. Hodgkin (dobitnice Nobelove nagrade za kemiju 1964.). Temeljito je upoznao moderne metode rentgenske strukturne analize i računalne obrade eksperimentalnih podataka, i te metode uveo u naša kristalokemijska istraživanja.
Prof. Boris Kamenar bio je pročelnikom Kemijskog odjela, voditeljem poslijediplomskog sveučilišnog studija kemije, prodekan i dekan PMF-a te predstojnik Zavoda za opću i anorgansku kemiju. Pod njegovim voditeljstvom izrađeni su brojni diplomski radovi, 16 magistarskih radova i 11 doktorskih disertacija.
Godine 1975. godine izabran je za člana suradnika, 1988. za izvanrednog člana, a 1991. godine postao je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti. Od 2000. godine bio je predsjednik Odbora za međunarodnu suradnju HAZU.
Glavno područje znanstvenog interesa akademika Kamenara bilo je određivanje molekulske i kristalne strukture metodom ogiba rendgenskih zraka. Značajna su njegova strukturna istraživanja spojeva od farmakološkog interesa iz reda makrolidnih antibiotika iz reda azitromicina.
Akademik Kamenar objavio je oko 180 znanstvenih i stručnih radova i s oko 200 predavanja i priopćenja sudjelovao na velikom broju znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu.
Za svoj rad nagrađen je 1970. godine Državnom nagradom za znanost Ruđer Bošković, 1980. Nagradom grada Zagreba, 2000. godine Nagradom za životno djelo, 2002. medaljom Božo Težak Hrvatskoga kemijskog društva, a 2005. godine medaljom Kemijskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Posljednji ispraćaj akademika Borisa Kamenara bit će u utorak 17. srpnja u 13.50 sati na zagrebačkom Krematoriju.