u 86. godini

Preminuo ugledni povjesničar prof. dr. sc. Miroslav Bertoša

Foto: Pixabay
Preminuo ugledni povjesničar prof. dr. sc. Miroslav Bertoša
30.08.2023.
u 20:55
Od 1963. do 1969. radio je kao asistent na Pedagoškoj akademiji u Puli, a potom je do 1995. bio zaposlen u tadašnjem Sjeverojadranskom institutu JAZU, sada Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci – Područnoj jedinici u Puli
Pogledaj originalni članak

Istaknuti hrvatski povjesničar, professor emeritus Miroslav Bertoša, koji je znanstveni interes najviše usmjerio prema Istri u novom vijeku, umro je u Puli u 86. godini, a pokopan je u Pazinu. Iza njega ostaju znanstveni radovi, knjige i predavanja koji su imali neupitno važan utjecaj u istarskoj i hrvatskoj historiografiji.

Miroslav Bertoša rodio se 17. svibnja 1938. u Beogradu, a dolaskom u Istru 1947. završio je osnovnu školu i srednju školu te diplomirao povijest s književnošću na Pedagoškoj akademiji u Puli (1963.), a potom povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1966.) gdje je i doktorirao.

Svoj znanstveni interes najviše je usmjerio prema Istri u novom vijeku, ali povremeno je zalazio i u starija i novija razdoblja. Također se bavio demografskom poviješću i temama iz suvremenih promišljanja o problemima razvoja povijesne misli i historiografije općenito te metodologije nastavnog i znanstvenog procesa u povijesti. Od druge polovice 60-ih godina sustavno je istraživao u mnogim arhivskim i drugim fondovima i zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu, napose u Italiji i Francuskoj.

Redovita služba trajala mu je 45 godina, od 1963. do 2008. Od 1963. do 1969. radio je kao asistent na Pedagoškoj akademiji u Puli, a potom je do 1995. bio zaposlen u tadašnjem Sjeverojadranskom institutu JAZU, sada Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci – Područnoj jedinici u Puli.

VEZANI ČLANCI:

Dužnost prvoga generalnog konzula Republike Hrvatske u Trstu obnašao je od 1995. do 1999., a potom se vratio struci. Od 1999. do 2003. bio je upraviteljem Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci; kasnije, od 2019. do smrti, i njegovim voditeljem. Od 2003. do umirovljenja 2008. bio je zaposlen na Filozofskom fakultetu u Puli.

Objavio je 20 knjiga te oko 1060 ostalih bibliografskih jedinica, a posljednja, 21. knjiga „Trošenje života. Gdje li je život što ga izgubih živeći?“, bit će tiskana koncem 2023.

Uz ostalo, bio je članom Hrvatskog odbora UNESCO-a, članom predsjedništva Hrvatskog odbora za povijesne znanosti koji je radio na organiziranju Prvoga kongresa hrvatskih povjesničara, te članom zajedničkog dijela hrvatsko-talijanskog, a potom i hrvatsko-slovenskog povijesnog povjerenstva.

Nositelj je brojnih nagrada, među kojima je i Državna nagrada za znanstveni rad „Bartol Kašić“, a 1997., odlukom predsjednika Republike odlikovan je „Redom hrvatskog trolista“ i „Spomenicom Domovinske zahvalnosti“. Za životno djelo dobio je Nagradu Grada Pule i Nagradu „Ivan Lučić“ koju dodjeljuje Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti i Društvo hrvatskih povjesničara.

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Sit javnog pranja prljava obiteljskog rublja, Gandolfini je samo kratko komentirao da u njenim navodima nema istine te da su braku presudili psihički problemi s kojima se odbijala suočiti. Ljubavnu sreću pronašao je u zagrljaju bivše manekenke Deborah Lin. Vjenčali su se u ljeto 2008. u njezinu rodnom Honoluluu, a kum im je bio glumčev sin. Nakon što su postali ponosni roditelji djevojčice Liliane Ruth, činilo se kako su se Gandolfiniju sve kockice posložile. Sudbina je, međutim, za njega imala drukčiji plan.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

LL
lijepa_li si
21:31 30.08.2023.

nitko se povjesničarem ne bi smio zvat, ako je šutio o nebulozi od 700 iljada! pokojni pumb.