'Prenerazio nas je Vaš istup na Odboru za Ustav'

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja poslao je otvoreno pismo Branku Smerdelu u kojem su napisali da ih je prenerazio njegov istup na saborskom Odboru za Ustav na kojem je predložio moratorij na održavanje narodnih referenduma.

Pismo kojeg potpisuju Vilim Ribić i Igor Radeka u nastavku prenosimo u cijelosti:

Poštovani g. Smerdel!

Prenerazio nas je Vaš istup na saborskom Odboru za Ustav na kojem ste predložili moratorij na održavanje narodnih referenduma. 

Iznenadila nas je politička i intelektualna razina argumentacije koju ste iznijeli. U nju ste potpuno neprimjereno uključili naš Sindikat i referendum o outsourcingu kao „povod da se ustavnim zakonom zaustave referendumi jer navodno jedan od glavnih organizatora istovremeno provodi outsourcing pa je to onda zloupotreba prava.“  Neupitno je da ste pri tome mislili na Sindikat znanosti jer je o načinu upravljanja zgradom našeg Sindikata nevjerojatnu količinu neistina ovo ljeto objavio Jutarnji list s očitom tendencijom kompromitiranja sindikalnog referenduma. To su, na žalost, nekritički prenijeli i neki drugi mediji. Vi sada nastavljate isto.  

Zar je moguće da sveučilišni profesor poput Vas nije shvatio o čemu se tu radi? Nije moguće. Dakle, pravo je pitanje zašto se na te neistine oslanjate i na temelju njih zahtijevate suspenziju ustavnog prava naroda na neposredno provođenje svoje vlasti. Time zagovarate suspenziju ovlasti nositelja suvereniteta u ovoj državi.  

Pogledajmo, je li istina da Sindikat znanosti radi sam ono protiv čega organizira referendum što je zloupotreba prava, kao što tvrdite? 

Krenimo od logičkih nedosljednosti. Naime, čak i da je to tako (a nije, što ćemo ovdje pokazati), tada bi to značilo da samo jedan sindikat, naš Sindikat, od 17 sindikata tako djeluje. Zar je moguće cijeloj inicijativi, svim drugim sindikatima i svim građanima koji su stavili svoj potpis pripisati navodni grijeh jednog sindikata i time kompromitirati cijelu inicijativu čak do razmjera rušenja na Ustavnom sudu?  Zar nisu građani ti koji bi trebali tako nešto sankcionirati odbijanjem potpisa na samu inicijativu ili na samom referendumu? Koristili ste metodu pars pro toto, što je logički nedopustivo i pravnički neuvjerljivo. To Vam je isto kao da mi zahtijevamo gašenje Pravnog fakulteta u slučaju da Vi, kao jedan njegov profesor, zloupotrijebite autoritet pravne struke. ​   

A sada ćemo Vam pokazati da se čak niti taj jedan sindikat, naš Sindikat, ne uklapa u Vašu željenu shemu. Naime, ono što je u stvarnosti potpuno i suštinski različito, spomenuti je list zlonamjerno poistovjetio, što sada nastavljate i Vi. Razlika je u tome što se u najavljenom Vladinom izdvajanju pomoćnih djelatnosti zapravo izdvaja preko 26 tisuća ljudi koji te poslove u prosvjeti, zdravstvu i drugim službama svakodnevno obavljaju u javnom interesu građana i predaje ih se u radno-pravnu neizvjesnost. Međutim, u slučaju svog poslovnog objekta Sindikat znanosti angažira specijalizirane privatne tvrtke radi obavljanja poslova održavanja koji su izvan spektra sindikalnog djelovanja i za čiju provedbu Sindikat nema zaposlenih niti ima ikakvog smisla da ih zapošljava na, primjerice, električara na 5% radnog vremena, a vodoinstalatera na 7%, itd. Posebno uočite da angažiranjem firme za održavanje Sindikat nije otpustio niti izdvojio niti jednoga svoga radnika, dok Vlada namjerava otpustiti ili izdvojiti 26 tisuća svojih radnika. Podsjećam da je ugroženi radni položaj velikog broja hrvatskih građana, a bez ozbiljnog opravdanja, jedan od razloga za referendumsku inicijativu.  

Nadalje, za razliku od sindikata, kada je riječ o outsourcingu pomoćnih djelatnosti u javnom sektoru situacija je upravo obrnuta – svi dostupni pokazatelji, kao i mnoga inozemna iskustva govore kako će u konačnici državu takav model koštati više, kvaliteta javne usluge će se smanjiti, a zaposlenici prepušteni privatnicima dugoročno neće uspjeti obraniti cijenu rada. Unatoč brojnim i opetovanim zahtjevima sindikata, Vlada nikada javnosti nije prikazala analizu opravdanosti kojom bi dokazala suprotno. Sindikati su uporno tražili dokaze o isplativosti outsourcinga za državu, a dobili su odgovor potpredsjednice Vlade da „Vlada još nije ustanovila je li to isplativo ili nije, ali je donijela odluku da se u to ide“. Nakon tog bisera iz siječnja ove godine, javnost je tek kasnije dobila podatak, ničim potkrijepljen, da će ušteda za proračun iznositi 700 milijuna kuna. 
 

Vlada niti danas nije napravila cost-benefit analizu cjelokupnog procesa te paušalno barata neobjašnjenim i nedefiniranim procjenama uštede od 700 mil. kuna, što mediji nekritički prenose i na taj način jednu plitku neistinu pretvaraju u istinu. Zar Vam je uvjerljivo da će s istim brojem ljudi, istom cijenom rada, uz očekivanu profitnu stopu i plaćeni porez troškovi biti manji? Hoće, samo ako je Milanović izmislio perpetuum mobile. Ako nije, onda će privatnici ljude ili otpuštati ili im smanjivati cijenu rada. Zbog toga sindikati provode referendum. 

Dakle, Vlada ulazi u jedan dvojben i neracionalan pothvat da bi pogodovala ideološkom diktatu o korisnosti privatizacije u svemu i svačemu, pa i u javnim službama. Privatizacija je u javnim službama doista korisna, ali za privatnike, i samo za njih, a ne i za građane, korisnike službi ni za radne ljude. Neracionalni javni sustav treba reformirati, ali ne i privatizirati. 

I Sindikat i Vlada moraju djelovati racionalno i štedljivo jer upravljaju, jedni sredstvima svojih članova, a drugi sredstvima svih građana. Angažiranjem tvrtki za održavanje svoje zgrade Sindikat upravo to čini. Ulaskom u outsourcing u javnim službama Vlada isto to ne može postići. I u tome je bit spora. Dokazuje to i činjenica da Vlada nema cost-benefit analizu. Osim što je outsourcing financijski upitan, on je i društveno štetan, jer u mnogim slučajevima umanjuje kvalitetu usluge javnih servisa te predstavlja nehumani postupak prema vlastitim zaposlenicima.  

Kada je riječ o tome da bi spriječavanje outsourcinga bilo protuustavno jer remeti pravo na tržišnu utakmicu, što reče jedan od poslodavaca jučer, onda Vas pitamo ne bi li onda zbog tržišne utakmice, gospodine Smerdel, Vlada uskoro trebala uvesti outsourcing i za nastavnike na sveučilištu pa u slučaju da izdvoje Vas osobno, Vi bi kao zaposlenik kod privatnika držali predavanja i ispite za nižu cijenu rada od one koju Vam je ugovorio Sindikat. Vi niste njegov član, što je također indikativno. Drugi nastavnici, Vaši kolege, financiraju rad Sindikata da biste Vi uživali sadašnju cijenu rada. Toliko o Vašem senzibilitetu za opće dobro.  

S poštovanjem, 

Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti, v. r.
prof. dr. sc. Igor Radeka, predsjednik Sindikata znanosti, v. r.