Slučaj Vidošević: Sumnjiva imovina smanjila se s 33,4 na 9,2 milijuna

Kada je u studenome 2013. uhićen Nadan Vidošević, tadašnji predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK), javnost je bila iznenađena razmjerima njegova bogatstva. Iako se znalo da je Vidošević bogat čovjek, malo je bilo onih koji su znali da ima tako bogatu zbirku umjetnina, da je policija samo iz njegove vile na Prekrižju izuzela 444 umjetnine, vrijedne 14,3 milijuna kuna.

Prihodi i rashodi

Kada je tome dodano ono što je još nađeno u ukupno 26 nekretnina koje obitelj Vidošević ima u vlasništvu u Zagrebu, Splitu, Nemirama kod Omiša i Gorskom kotaru, svima je postalo jasno da je iza rešetaka završio čovjek koji se s pravom može nazvati vrlo bogatim. Kako je stekao svu tu imovinu, u kojoj je samo zbirka umjetnina procijenjena na 15,6 milijuna kuna, pitanje je kojim se tih dana bavila javnost, ali i USKOK. Istražujući svu imovinu obitelji Vidošević, USKOK je na kraju zaključio da nerazmjer između njihovih legalnih prihoda i rashoda iznosi oko 39 milijuna kuna. Kada je nad svime što obitelj Vidošević posjeduje provedeno vještačenje, ustanovljeno je da spomenuti nerazmjer iznosi 33,4 milijuna kuna.

I upravo je to bio iznos za koji je USKOK, nakon podizanja optužnice u aferi HGK-Remorker, naveo kako smatra da ga je obitelj Vidošević stekla nezakonito te da joj, sukladno tome, toliki iznos ili toliko vrijednu imovinu nakon okončanja postupka treba oduzeti. Naravno, pod uvjetom da Vidošević tijekom postupka ne dokaže da je sve bogatstvo koje je USKOK-u sumnjivo stekao zakonito. Šest godina kasnije, Vidoševiću, sudeći po tome što se u zadnje vrijeme događa u sudnici zagrebačkog Županijskog suda gdje njemu i ostalim optuženicima traje suđenje za aferu HGK-Remorker, dokazivanje zakonitosti porijekla obiteljske imovine ide više nego dobro. Naime, nakon nekoliko financijsko-knjigovodstvenih i građevinskih vještačenja, nerazmjer u prihodima i rashodima obitelji Vidošević pao je s 33,4 milijuna kuna na 9,2 milijuna kuna. A kako će sud vjerojatno zahtijevati i dopunsko vještačenje, nerazmjer od 9,2 milijuna kuna mogao bi se još smanjiti.

E sad, vjerojatno će se netko pitati kako je to moguće. A odgovor na to je poveća zbrka u metodologijama koje se koriste u vještačenjima, činjenica da pri vještačenju koje je rađeno u istrazi nisu u obzir uzimana primanja koja je Vidošević dobivao kao član brojnih nadzornih odbora odnosno da su vještaci vještačili njegovu imovinu od 2000. jer je to uobičajeno, ali ne i onu od 1990. godine. Poprilična je to zbrka koju će sud morati raspetljati prije okončanja sudskog postupka u kojem je Vidošević optužen da je sa suoptuženicima iz HGK izvukao oko 40 milijuna kuna. Cijela stvar s vještačenjem zapetljala se nakon što su vještaci Zrinko Ručević i Davorin Štengl iznijeli različite izračune. Ručević je financijsko-knjigovodstveni vještak koji je na temelju dostupnih podataka tijekom istrage i vještačenja utvrdio da nerazmjer između prihoda i rashoda obitelji Vidošević iznosi 33,4 milijuna kuna. Davorin Štengl je građevinski vještak koji je procjenjivao vrijednost 26 nekretnina obitelji Vidošević. Ta je procjena tijekom istrage bila veća, no u dopunskom nalazu iz travnja ove godine izračunao je da je 26 nekretnina vrijedno 16,8 milijuna kuna. Ručević se u svojim nalazima bavio izračunom nerazmjera između prihoda i rashoda, a Štengl je procjenjivao vrijednost nekretnina. Štenglova procjena nekretnina bila je uvrštena u Ručevićevu procjenu, a kada je Štengl umanjio svoju prvu procjenu, morao je to učiniti i Ručević.

Umanjivanje procjena

Štengl je prvu procjenu vrijednosti nekretnina, koja je iznosila oko 20 milijuna kuna, umanjio, nakon što je po nalogu suda u nalaz morao uvrstiti i neke druge parametre kao što su komunalni priključci, plaćeni porezi... Nakon što je to uvrstio u nalaz, ispalo je da su nekretnine obitelji Vidošević vrijedne 16,8 milijuna kuna. Ručević je nakon toga korigirao svoj nalaz, pa je u svibnju ispalo da nerazmjer u prihodima i rashodima obitelji Vidošević iznosi 22,1 milijun kuna. No stvari su se, pogotovo za USKOK, počele komplicirati na raspravama održanim tijekom studenoga i prosinca jer je Vidoševićeva obrana dostavila podatke koje Ručević nije uzimao u obzir pri izračunu jer te podatke nije imao.

Među tim podacima su kupoprodajni ugovori za neke nekretnine ili automobile, ali i Vidoševićevi prihodi koji je ostvarivao od raznih naknada. Ispalo je da je Porezna uprava kao prihode računala samo Vidoševićeve plaće, no ne i naknade koje je primao kao član raznih nadzornih odbora. Kada su i ti podaci stigli na sud, ispalo je da u Vidoševićeve prihode, primjerice, uopće nisu uračunati iznosi koje je on od 2006. do 2012. dobivao na osnovi udjela u dobiti kao član uprave Kraša. A te su naknade godišnje iznosile od 39.999 kuna koliko je dobio 2012. do 744.753 kune koliko je dobio 2007. godine. I kada su svi ti novi iznosi koje je primao od Ingre, HBOR-a, HGK... uračunati, nerazmjer u prihodima mu je za sada smanjen na 9,2 milijuna kuna.