Ova će godina ostati upamćena kao jedna od najlošijih i najtežih za slavonske vinogradare. Berba grožđa, koja je pri kraju, u odnosu na prošlogodišnju podbacila je u prinosu grožđa u prosjeku za 30 do 50 posto. Rezultat je to velikih količina oborina tijekom ljetnih mjeseci, što je već na samom početku cvatnje vinogradare natjeralo na puno češće tretmane protiv bolesti, češće košnje i skidanje zaperaka s vinove loze. Sve to dovelo je i do povećanja troškova.
- Urod je znatno manji, u pojedinim vinogradima i prepolovljen, a upitna je i kvaliteta preostalog grožđa. Osim toga, izostanak sunčeve topline znatno je smanjio i količinu šećera u grožđanom soku – kažu u Poljoprivredno-savjetodavnoj službi Brodsko-posavske županije. Poznata kutjevačka vinogradarka Zorica Tandara, koja na svom OPG-u ima i dva zaposlena radnika, ove je godine imala 20 posto manji prinos nego lani. Gubitak bi, međutim, bio i veći da nije obavila gotovo dvostruko više tretiranja zaštitnim sredstvima no inače. Njezin se nasad proteže na pet hektara, ali uske sadnje, tako da ima oko 30 tisuća trsova. Proizvodi graševinu, rizling, merlot i cabernet sauvignon, koje onda prodaje po cijeloj Hrvatskoj, ali i u Švicarskoj.
- U odnosu na prijašnjih šest do sedam, ove smo godine imali deset tretiranja i nismo štedjeli na materijalu. Stvarno smo se potrudili da sačuvamo grožđe. Plodovi su puni i imaju soka, ali troškovi zaštite porasli su nam barem 30 posto – ističe Zorica, koja u tretiranju koristi samo sredstva koja su dopuštena u integriranoj proizvodnji. Obitelj Tandara ima kooperante s kojima rade obradu vinograda. Kapacitet podruma je oko 80 tisuća litara godišnje, a proizvodnja ovisi o zalihama. - Najveći gubitak predstavlja nedostatak šećera u moštu. Zbog toga moramo kupovati šećer, što predstavlja dodatne troškove. Dozvoljeno nam je povećanje alkohola za dva promila, pa onda dodajemo jako puno saharoze kako bismo popravili taj alkohol – zaključila je Zorica Tandara.
Kao da je cukar ikad bio problem!