Preporuke HZZ-a

Na cijeni su zidari i tesari, a diplome medicine i fizike traže svi

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
HZZ
Foto: Nino Strmotić/Pixsell
kuhar
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell
rad
01.01.2017.
u 21:45
Država će za zapošljavanje nezaposlenih iduće godine osigurati 1,5 milijardi kuna, najviše za stručno osposobljavanje od 2400 kn
Pogledaj originalni članak

Domaće tržište rada i dalje je opterećeno velikim paradoksima. Ulazimo u Novu godinu s 236 tisuća službeno nezaposlenih osoba, ali neovisno o tome Vlada je poslodavcima dala zeleno svjetlo da angažiraju sedam tisuća stranih radnika. Škole i fakulteti i dalje prate neka svoja upisna pravila koja se u velikoj mjeri i dalje ne poklapaju s potrebama tržišta.

Zavod za zapošljavanje završava 2016. godinu objavom Preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2017. godini u kojima su na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini detaljno opisali u kojim bi školama i fakultetima trebalo povećati broj upisanih i stipendiranih učenika i studenata, a u kojima treba smanjivati kvote jer mladi ljudi koji ih završe ne mogu naći posao ili bježe preko granice. Dokument od 50-ak stranica trebao bi pažljivo proučiti ravnatelj svake srednjoškolske i visokoškolske obrazovne ustanove, ali i resorna ministarstva koja sudjeluju u određivanju upisnih kvota.

Treba nam manje novinara

Prema preporukama zagrebački bi fakulteti i Sveučilište, tako, trebali smanjiti broj upisanih studenata na politologiji, filozofiji, novinarstvu, tekstilno-tehnološkim fakultetima, grafici, agronomiji, prometu, veterini, ali i poslovnoj ekonomiji. Maturanti se ovog ljeta ne bi trebali upisivati ni na trogodišnje stručne studije za trenere, poslovnu ekonomiju ili javnu upravu. Lista četverogodišnjih srednjih škola još je veća.

– Analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provedena je na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju – objašnjavaju autori studije.

Kod prognoza budućeg tržišnog položaja pojedinih zvanja u obzir su uzeti strategije i planovi razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Preporuke za 2017. također su uzele u obzir podatke o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe, kao i najavljene promjene upisnih kvota. Sredinama koje nemaju fakultete/srednje škole preporučuje se stipendiranje učenika i studenata na drugim područjima. Poznato je da samo četvrtina srednjoškolaca u Hrvatskoj uspijeva brzo (unutar 6 mjeseci) naći posao po završetku škole, dok je kod visoke stručne spreme taj udio oko 40 posto.

Volontiranje i za srednju školu

S fakultetskom diplomom (ne i svakom) po lakoći zapošljavanja mogu se uspoređivati jedino neka zvanja iz trogodišnjih obrtničkih i drugih škola. Zagrebački ured sugerira da se u dvogodišnjim ili trogodišnjim školama poveća upisna kvota za niz zvanja u građevini, mesare i pekare, dok bi primjerice trebalo smanjiti upisna mjesta u školama za frizerke, tehničke crtače i fotografe. Većini se sugerira da upišu više učenika za brojna građevinska zvanja, dok bi četverogodišnje srednje škole za veterinarske, odjevne, prehrambene, prometne, kemijske i tehničare cestovnog prometa trebalo prorijediti. Na fakultetskoj razini zvanja budućnosti donose medicina, matematika, fizika, računarstvo, farmacija, germanistika, logopedija, rehabilitacija, elektrotehnika i strojarstvo. Među nezaposlenim osobama oko 70 tisuća je mlađih od 29 godina, 72 tisuće starije je od 50, a oko 109 tisuća dugotrajno je bez posla. Iduće će godine država u njihovo zapošljavanje uložiti 1,5 milijardi kuna, od čega 700 milijuna kuna u stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, koje bi se trebalo primijeniti i na nezaposlene s četverogodišnjom srednjom školom. Naknada za stručno osposobljavanje je 2400 kuna mjesečno.

>> Prenapuhan nedostatak radne snage: Ukrajinci im draži od starijih Hrvata

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 13

TH
than
23:18 01.01.2017.

Prvo im placaju porezni obvenici osnovnu, skolu, pa onda srednju, pa fakultet (tko ide), pa strucno osposobljavanje i onda na kraju oni odu van. Ne znam ja tu tko koga vise... HZZ treba ukinuti, jer nicemu ne sluzi. Samo za uljepsavanje statistike. Mozete vi upisati vise medicinara, kada skupa sa svima odu van. Kako je krenulo nece imati niti koga lijeciti... Starci ce umrijeti, a mladi odu van.

OK
okus
00:38 02.01.2017.

Naopacka zemlja, naopacke pameti.

DU
Deleted user
23:54 01.01.2017.

Koliko ja znam po statistici je broj državljana u RH smanjen sa cirka 4,75 mil. na cirka 4,15 mil u zadnjih 26 godina a ujedno je omjer radnika i umirovljenika sa 3,5:1 spao na 1,15:1 Po nekim računicama ukupna negativna bruto bilanca u Hrvatskoj je u ovih 26 godina cirka minus 400 milijardi dolara. To je kada se uračuna da su prodali stanove koji su bili plaćeni, naplatili legalizaciju, digli kredite, rasprodali sve što se moglo i tako......