Anđelko Akrap: Za demografski oporavak nužna je aktivna uloga poslodavaca
Hrvatska je u proteklih četvrt stoljeća izgubila desetinu svog stanovništva. Hrvatsko je stanovništvo staro i njegov dobni sastav koči razvoj društva. Stopa fertilteta je 1,47, što znači da žena u fertilnoj dobi u prosjeku rodi 1,47 djece, dok bi za obnovu stanovništva u jednakom broju ta stopa trebala iznositi 2,1.
Hrvatskoj je nužna jasno koncipirana dugoročna demografska strategija, koja će uključiti pronatalitetnu, ali i imigracijsku populacijsku politiku.
Nužne su novčane potpore koje bi obitelji s djecom dovele u što ravnopravniji financijski položaj. Budu li te mjere i dalje usmjeravane na suzbijanje siromaštva, radi se o socijalnoj, a ne populacijskoj mjeri.
U populacijskoj politici važna je i uloga poslodavaca koji mogu osigurati pozitivnu diskriminaciju zaposlenih roditelja.
Poslodavci bi trebali izbjegavati zapošljavanje na određeno vrijeme i osigurati zaposlenim roditeljima fleksibilnije radno vrijeme.
Boris Jokić: Kurikulum je put na koji se ide otvoreno, iskreno i složno
U našoj državi politika zanemaruje osnovni resurs koji ima – ljudski.
U Hrvatskoj 2017. učenici i dalje zimi idu u šatorske objekte kako bi se presvlačili za tjelesni, kako bi odlazili na WC. Većina ili značajan broj škola ima i dalje azbestne krovove, dok se grade fontane i ceste koje ne vode nikamo. Ova zemlja ima i potencijal, ima i snagu i znanje. Krajnje je vrijeme da se krene na novi put, a riječ kurikulum upravo znači to – put.
Postoji put naprijed. Hrvatska je zemlja koja ima najkraće školovanje u Europskoj uniji. Tehnologiju ne treba odbacivati, već je uključivati u obrazovanje. Društva koja su, uvažavajući tradiciju, jer Hrvatska ima tradicionalno dobro obrazovanje, spremna na promjene sustava obrazovanja u budućnosti će uspjeti. Ona društva koja žive u prošlosti nemaju nikakve šanse. Ova zemlja ima i potencijal, ima i snagu i znanje. Krajnje je vrijeme da se krene na novi put, otvoreno, iskreno i složno.
Dragan Lozančić: Novi izazovi su nadmetanje velikih sila, korupcija...
Interesi Hrvatske u budućnosti će se naći pod povećanim pritiskom novih zahtjeva saveznika te gospodarskih i političkih neslaganja u zemlji.
Nestabilnost u regiji, korupcija i transnacionalni kriminal te nadmetanja velikih sila novi su sigurnosni izazovi. U takvom okružju za Hrvatsku je najvažnije poboljšati strateško donošenje odluka. Pritom ne treba brzati s iznošenjem rješenja, nego temeljito promisliti i definirati probleme te uspostaviti ravnotežu između onoga što želimo, onoga što nam uistinu treba i onoga što si realno možemo priuštiti.
Posebno se to odnosi na odluke o skupim obrambenim platformama, za koje je, s obzirom na loše demografske pokazatelje i starenje stanovništva, pitanje hoćemo li ih moći platiti. Nepromišljenim djelovanjem samo rasipamo resurse i donosimo odluke koje nas dugoročno mogu dodatno ugroziti.
Pero Maldini: U pošteni izborni sustav točnim registrom birača
Prošlogodišnja politička previranja pokazala su sve opasnosti koje sa sobom donose nestabilne koalicijske vlade. Iako ne jamči maksimalnu reprezentativnost u parlamentu, izborni sustav kakav ima Hrvatska jamac je stabilnosti jer sprečava fragmentaciju političkog prostora.
Pritisci na sadašnji izborni sustav uglavnom dolaze od malih stranaka, koje u nižem izbornom pragu vide šansu da uđu u Sabor.
Reprezentativnost sustava moguće je povećati na druge načine, koji neće umanjiti njegovu stabilnost, primjerice kroz sustav preferencijalnog glasovanja. Ono biračima omogućuje da uz listu izaberu i kandidate kojima daju prednost. Na taj način umanjuje se utjecaj stranačkih vodstava na to tko će u konačnici sjediti u Saboru. Za pošten izborni sustav nužan je i precizan registar birača, koji je pretpostavka punog legitimiteta izbornog rezultata.
Goran Buturac: Sredite javni sektor pa će i poljoprivredi biti bolje
Hrvatska ima bogatu tradiciju proizvodnje hrane, kvalitetnu sirovinsku osnovicu, ali i prepoznatljivost određenih marki na međunarodnim tržištima. Prehrambena industrija strateški je važna i u odnosu na druge industrijske sektore ima treći po veličini multiplikativni učinak na ukupni BDP i zaposlenost. Poraste li potražnja za proizvodima prehrambene industrije za milijun kuna, ukupni BDP raste za 1,96 milijuna kuna i moguće je zaposliti dodatno dvije osobe.
Hrvatska je neto uvoznica hrane, a 2015. godine deficit prehrambeno-prerađivačkog sektora iznosio je 6,7 milijardi kuna. Umjesto sadašnje krilatice "Kupujmo hrvatsko", morat ćemo usvojiti krilaticu "Izvozimo hrvatsko". Treba nam konzistentna ekonomska i agrarna politika, kojom ćemo moći izgraditi malo, ali moderno i snažno gospodarstvo.
Božo Skoko: Nije dovoljan imidž lijepe zemlje, moramo postati brend
Hrvatska u zemljama EU ima imidž lijepe turističke zemlje, ali postoje i nasljeđe rata i bivše Jugoslavije. Posebno zabrinjava što su – pogotovo kod starije populacije – još su uvijek prisutne negativne asocijacije. Puno smo pričali, a malo radili na brendiranju, a u regiji je najveći iskorak napravila Slovenija koja se prodala kao mala europska boutique država koja živi u suglasju s prirodom i promiče humanost. Čak je i Srbija imala više pokušaja organiziranog brendiranja, dok mi nedovoljno koristimo svoje prednosti i potencijale, nemamo sustavnu komunikaciju sa svijetom pa smo često žrtve "vanjskog brendiranja". Razina poznavanja nacionalnih vrednota i nacionalnog ponosa u Hrvatskoj je prilično niska, a njih treba očuvati te poraditi na strateškom objedinjavanju promotivnih napora različitih institucija u jedinstvenu instituciju. Hrvatska poput Dubrovačke Republike mora graditi svoju meku moć jer je to jedini način da nas se uvažava.
Ivo Lučić: S nasljeđem nedemokratskih društava moramo se suočiti zbog prošlosti, ali i budućnosti
Hrvatska je u prošlom stoljeću iskusila dva nedemokratska režima, ustaški i komunistički, a zbog teških ratnih i poslijeratnih okolnosti 90-ih godina nije uspjela sučeliti se sa svojom prošlošću onako kako su to učinile druge postkomunističke zemlje.
Bit je suočavanja s prošlošću u dokidanju naslijeđenog sustava korupcije, neodgovornosti i zloporabe položaja, a da bi se to postiglo, nužno je spriječiti kontinuitet i reprodukciju komunističkih totalitarnih struktura.
Koketiranje s ustaštvom u Hrvatskoj se danas pojavljuje samo na društvenoj margini, kao parola na zidu ili povik na stadionu, a radi se o izrazu duboke frustracije, osjećaja nemoći i nepravde. S druge strane, simboli jugoslavenskog komunizma prožimaju znatan dio javnog prostora kao znak još uvijek prisutne nadmoći i utjecaj.
S nasljeđem nedemokratskih sustava moramo se suočiti računajući na žestok otpor onih koji žive na račun društvenih podjela.
Katarina Miličević: Trebaju nam turisti s udaljenih tržišta i dulja sezona
Potrebna nam je veća orijentiranost prema udaljenim tržištima jer 80 posto naših turista dolazi iz europskog okruženja. Nova udaljena tržišta, koja čine gotovo polovicu svjetskog stanovništva, u našem turizmu sudjeluju sa samo tri posto ukupnog broja noćenja. Cijena nam mora postati važan faktor razlikovanja – u našem smo ekonomskom okruženju među najpovoljnijima. No moramo težiti prema konstantnom postizanju većih cijena. Ne možemo očekivati veće prihode od turizma ako cijene ne budu veće, ali to nužno mora biti praćeno podizanjem kvalitete. Hrvatska ne treba imati imidž jeftine destinacije. Osobna sigurnost jedan je od elemenata turističkog destinacijskog proizvoda kojim su naši turisti najzadovoljniji. Kod sigurnosti su bitni i aspekti sigurnosti u cestovnom prometu, boravka u smještajnim objektima, zaštita od požara i drugih nepogoda. Hrvatska gorska služba spašavanja postala je važan dionik razvoja turizma.
Davor Škrlec: Najjeftinije nije uvijek najbolje za zdravlje i prirodu
U gradovima u kontinentalnom dijelu Hrvatske zabilježene su povišene vrijednosti lebdećih čestica i izloženosti buci. Urbani promet odgovoran je za otprilike četvrtinu emisija CO iz prometa, a 69 posto prometnih nesreća zbiva se u gradovima. Da bi se poboljšala situacija, potrebno je povećati učinkovitost te fizičku, operativnu i organizacijsku integraciju svih načina prijevoza. Provedba Direktive o buci iz okoliša kasni. Karte buke izrađene su samo za naseljena područja i glavne željezničke putove, za glavne ceste izrađeno je samo 43 posto karata.
Kvaliteta zraka u Hrvatskoj razlog je za zabrinutost jer se 2013. 4820 slučajeva preuranjene smrti moglo pripisati koncentracijama lebdećih čestica, 240 slučajeva koncentracijama ozona, a 160 slučajeva koncentracijama dušikova dioksida. Procjenjuje se da eksterni troškovi povezani sa zdravljem nastali zbog onečišćavanja zraka iznose više od 2 milijarde eura godišnje.
Goran Granić: Cilj je opskrba energijom po povoljnim cijenama
Pitanje titulara vlasništva je bitno za razvoj tržišta i uspostavu jedinstvene klimatske i energetske politike. To je pitanje drugih državnih interesa i odgovornosti, upravljanja državnom imovinom, upravljanja resursima, ravnomjernog razvoja države, industrijske politike i tehnološkog razvoja te drugih pitanja iz odgovornosti upravljanja državom.
Pravni sustav u energetici mora biti jednoznačan, provediv i s institucijama koje funkcioniraju, što je važno da bi investitori mogli u ranoj fazi prepoznati (ne)prihvatljivost određenog rješenja. Energija danas spada u ljudska prava, svaka ljudska obitelj ima pravo na energiju kako bi zadovoljila ljudske potrebe.
U konceptu otvorenog tržišta cilj je osigurati ekonomski najpovoljniju opskrbu uz minimalne rizike, odnosno rizike koji se mogu kontrolirati.
>> Tuđman: Sumnjam da ćemo opet ratovati s okruženjem dok smo mi živi
Nam treba pameti a ne preporuke