Smrt Kennedyja

Prerana smrt prvoga katoličkog predsjednika SAD-a

Foto: Reuters/ PIXSELL
Prerana smrt prvoga katoličkog predsjednika SAD-a
30.10.2013.
u 18:17
Samo je teroristički napad 11. rujna 2001. s prvog mjesta liste američkih tragedija pomaknuo Kennedyjevu smrt.
Pogledaj originalni članak

Amerika se priprema za obilježavanje 50. godišnjice ubojstva predsjednika Johna F. Kennedyja koji je od posljedica ranjavanja vatrenim oružjem preminuo 22. studenoga 1963. u Dallasu. Smrt 46-godišnjeg predsjednika šokirala je naciju i svijet. Njegovo mučeništvo, a milijuni obožavatelja mladog i šarmantnog predsjednika smatrali su da je njegova prerana smrt upravo to, bilo je generacijama Amerikanaca najtraumatičniji javni događaj u njihovu životu. Samo je teroristički napad 11. rujna 2001. s prvog mjesta liste američkih tragedija pomaknuo Kennedyjevu smrt.

Ni pet desetljeća poslije još nije rasvijetljena istina o motivima i počiniteljima ubojstva, a svi su složni da Lee Harvey Oswald nije mogao sâm organizirati i obaviti to djelo. Teorije zavjere uključuju Kennedyjeva potpredsjednika Johnsona, CIA-u, mafiju, Fidela Castra, KGB ili kombinaciju svega pomalo. Objavljeno je 40 tisuća knjiga o obitelji Johna Kennedyja, njegovoj tragičnoj smrti i utjecaju na modernu Ameriku i svijet. Povjesničari tvrde da će još mnoge biti napisane jer Kennedy, njegova supruga Jacqueline i djeca inspiracija su Amerikancima i podsjetnik na bolja vremena koja su nudila nadu i progres svjetske sile, a burni privatni život i bajkovita saga koju je mlada obitelj imala u Bijeloj kući godinama su poticaj za brojne filmove. Kennedyjevi su bili "celebrityji" šezdesetih godina prošlog stoljeća, popularniji od europskih kraljevskih obitelji. U feljtonu ćemo predstaviti najnovije podatke iz života i odjeke političke karijere 35. predsjednika SAD-a.

"Njegovom smrću otišao je čovjek čija bi politička mudrost i snažan utjecaj na ljude, da se bore za ideale slobode i demokracije, možda mogla svladati protuslovlja u američkom društvu, koja su nakon atentata, izbila svom žestinom u obliku oštrih sukoba oko vijetnamske politike i eskalacije nasilja u javnom životu. Zaredala su ubojstva prominentnih osoba, a rasni su sukobi postali kronična boljka američkog društva." Tim je riječima povjesničar Robert Caro rezimirao političke posljedice koje su uslijedile nakon smrti Johna Kennedyja. Sa šestog kata zgrade u centru Dallasa u Teksasu 22. studenoga 1963. godine ispaljena su dva hica i predsjednik, koji se vozio u otvorenom automobilu i mahao okupljenom mnoštvu, klonuo je pogođen u glavu i vrat. Nastala je panika i histerija, a Kennedy je brzo prevezen u obližnju bolnicu u kojoj je preminuo pola sata nakon atentata, a da nije došao svijesti.Okolnosti njegova ubojstva do danas nisu razjašnjene.

Protiv rata u Vijetnamu

John Fitzgerald Kennedy rođen 29. svibnja 1917. godine u imućnoj obitelji irskih doseljenika. Bio je zastupnik u Kongresu, a kao kandidat Demokratske stranke za predsjednika SAD-a izabran je u studenome 1960. godine. Kennedy je jedini katolik te prvi irski Amerikanac koji je sjeo u Ovalni ured. Manje je poznato da je bio i jedini predsjednik Amerike koji je dobio Pulitzerovu nagradu 1957. godine. Diplomirao je na prestižnom Harvardu i sudjelovao u Drugom svjetskom ratu kao zapovjednik torpednog čamca te je ranjen u borbi protiv Japanaca 1943. godine. Ubrzo nakon njegova stupanja na dužnost došlo je do neuspjele akcije antikastrovskih emigranata protiv Kube, a u listopadu 1962. godine Kennedy objavljuje pomorsku blokadu Kube zbog raketnih baza koje je SSSR postavio na otoku. Kriza je riješena u neposrednom sporazumu između Kennedyja i ruskog predsjednika Nikite Hruščova koji je pristao na povlačenje sovjetskih raketa. Kennedy se orijentirao na sporazumijevanje sa SSSR u vezi s utrkom u naoružavanju.

Ta politika dovela je do sklapanja Moskovskog sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa u ljeto iste godine. Program što ga je Kennedy predložio Kongresu za stvarno i potpuno provođenje u život građanske ravnopravnosti za Afroamerikance bio je u tom pogledu najrevolucionarniji čin od doba predsjednika Abrahama Lincolna što ga je, tvrde analitičari, vjerojatno stajalo života. Tu je i Vijetnam kao velika zagonetka. Neki tvrde da rat u toj zemlji ne bi eskalirao onako kako je to njegov nasljednik predsjednik Johnson dopustio da Kennedy nije ubijen. Kennedy je želio ograničenu američku prisutnost u Vijetnamu mada su mnogi tvrdili da je to bio previše "romantičarski pristup ratovanju". Oženio se 1953. godine Jacquelinom Bouvier s kojom je u deset godina braka dobio četvero djece. Jedina je danas živa je kći Caroline Kennedy koja je trenutačno veleposlanica SAD-a u Japanu. Dvoje djece umrlo nakon rođenja, a sin John F. Kennedy stradao je u avionskoj nesreći 1999. godine.

Robert Dallek, autor vjerojatno najbolje biografije Johna Kennedyja nazvane "Nedovršen život", tvrdi da je neprimjereno bilo stalno pisati o njegovim ljubavnim aferama, zdravstvenim problemima i bračnim nesuglasicama, a zanemariti predsjedničko djelovanje i političke poruke koje su bile inovativne za Ameriku i svijet. Kennedy je pretvoren u zvijezdu masovne publike pa povjesničari nisu bili impresionirani njime jer su smatrali da je banalno pisati o predsjedniku kojeg više hvale kao "ljepotana i obožavatelja žena" nego iskusnog političara.

Novinarima i publicistima bilo je komercijalnije pisati o predsjednikovoj vezi sa slavnom glumicom Marilyn Monroe koja je u haljini od tadašnjih pet tisuća dolara nastupila na Kennedyjevoj proslavi rođendana u newyorškom Madison Square Gardenu 1962. godine, a pjevala je "Sretan rođendan, gospodine predsjedniče" i uzbudila duhove u Bijeloj kući, ali i širom Amerike.

Predsjednik supermen

Norman Mailer je prvi politički novinar koji je prije izbora Kennedyja pisao da na "američku političku scenu dolazi supermen, političar koji je prihvatljiv masama, ali i zagonetan". On je označen kao 43-godišnji zgodan muškarac koji ima dovoljno kršćanske milosti, ali i ironije, mladenačkog optimizma te je istodobno umirujući i razoran s dozom grubosti. Upravo ono što je Americi trebalo kad su politički marketing, PR, mediji i javna scena bujali i tražili zvijezde i u dosadnom Washingtonu.

Mailer je tvrdio da Kennedy donosi naciji određenu nerealnost, žudnju za povijesnim trenutkom koji će ostati zapamćen. Postao je heroj, junak u središtu svog doba, čovjek čija osobnost može predložiti proturječje i misterij jer je mogao doći do svih krugova pa čak i do podzemlja. Kennedy je razbudio maštu svog naroda što je, zaključio je Mailer, bilo dobro za vitalnost Amerike.

Kennedy je uživao u društvu pisaca, ali unatoč tome, većina povjesničara i pisaca složni su u zaključku da ni pedeset godina nakon njegove smrti još nije napisana njegova "savršena biografija". Čuvanje podataka i arhive sigurno je otežalo kvalitetnu istragu i pisanje, a činjenica je da Jackie Kennedy, ali i brat Bobby nisu voljeli razgovarati s novinarima i povjesničarima. Nažalost, snimke dvaju petosatnih intervjua s Jackie Kennedy u kojima je iskreno progovorila o životu s predsjednikom ostat će pod pečatom knjižnice Kennedy do 2067. godine.

U posljednjih nekoliko godina stanje se ipak mijenja jer se skida oznaka tajnosti s dokumenata, pisama i tajnih snimki. Obitelj Kennedy, uključujući i Edwarda Kennedy te njegovu sestru Jean Kennedy Smith, omogućili su nesmetan pristup arhivi njihova oca pa je prošle godine David Nasaw napisao odličan životopis Josepha P. Kennedyja, oca ubijenog predsjednika i patrijarha slavne, ali i tragične američke obitelji.

>>Kennedy je bio veliki ženskaroš. Spavao je i s prostitutkama

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.