Prerano je za zaključke, ima još posla i bit će tu još novih otkrića

Da je arheološki lokalitet pri svetištu Majke Božje Gorske u Loboru nepresušan izvor novih spoznaja, pokazala su i ovogodišnja iskapanja koja se provode pod vodstvom dr. sc. Krešimira Filipeca, pročelnika Odsjeka za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ovo ljeto istraživanja se provode na istočnom, jugoistočnom i južnom dijelu cinktora s vanjske strane, što je dio cjelovitog programa istraživanja koji traje već deset godina.

Šesta crkva

U početku je primarni cilj bio spriječiti devastaciju crkve, no otkriven je kontinuitet gradnje pet crkava. Ovo ljeto donijelo je novo saznanje – otkrivena je još jedna, kasnoantička zgrada iz 5. ili 6. stoljeća, a arheolozi smatraju da je riječ o starokršćanskoj crkvi. Pronađeno je i 60-ak grobova koji su, kako kaže dr. sc. Filipec, istovremeni s predromaničkom i romaničkom crkvom te pripadaju razdoblju između 11. i 14. stoljeća.

Pronađen rimski novac

– Pronađeno je i nekoliko kasnobrončanih nalaza, starorimskih, poput novca, a u grobovima su pronađeni različiti predmeti, primjerice naušnice – priča dr. Filipec.

Nakon istraživanja počet će sanacija cinktora, sanirat će se temelji i napraviti sustav drenažnih kanala i upojnih jama kako bi se spriječilo dalje propadanje budući da su voda i vlaga najveći problem jer nagrizaju i centralnu gotičku crkvu. Nakon otkrića starokršćanske krstionice iz 5. stoljeća, kustodije s jeruzalemskim križem te prošlogodišnjega izvanrednog otkrića urne sa slavenskog paljevinskog groba tadašnjeg veledostojnika ugrađene u temelje karolinške crkve, koja je spoj između poganskog i kršćanskog horizonta, priča s Majke Božje Gorske dobiva nastavak, a kako kaže dr. Filipec, ovo je tek početak: – Cijelo vrijeme koncentrirani smo na cinktor i crkvu i još nismo odmaknuli dalje prema bedemima. Još smo daleko od zaključaka i još nas mnogo posla očekuje. A velik posao bit će i sanacija same crkve u koju su ugrađeni svi slojevi prijašnjih razdoblja. No, iznenadit će nas još neka otkrića – očekuje dr. Filipec.

Popunit ćemo povijesnu slike Hrvatske

 Istraživanja su, dodaje dr. Filipec, pokazala da je Lobor u kasnoj antici bio jedno od najvažnijih starokršćanskih centara između Ptuja i Siska, a takvih središta nije bilo mnogo, samo desetak na panonskom području Italije, Austrije, Hrvatske, Mađarske, a od 9. stoljeća jedno je od najvažnijih središta Slavena.

– Vjerujem da ćemo dobiti kompletnu sliku povijesti ovog dijela Hrvatske i uspjeti popuniti sliku povijesti cijele Hrvatske – zaključuje dr. Krešimir Filipec. Istraživanja na ovom lokalitetu, u kojima sudjeluje petnaestak studenata arheologije te desetak studenata iz Zlatara, Lobora i okolice, financiraju Odsjek za arheologiju i župa svete Ane, a pomaže dijelom i Općina Lobor.