Presađivanjem organa lani spasili 400 života

S obiteljima proživljavam tugu zbog gubitka njihova člana, a neizrecivo je velika bol kada obitelj izgubi dijete. Najteži je dio kada, s liječnikom koji je liječio bolesnika, obitelji treba reći da je njihov član “medicinski nedohvatljiv” i da mu je mozak nepovratno oštećen, govori dr. Jasna Brezak-Stoić, koordinatorica eksplantacijsko-transplantacijskog programa zagrebačkog KBC-a. Slijedi dugi razgovor u kojemu mora objasniti da je član obitelji mrtav, ali da mu srce kuca samo zato jer je na respiratoru i što dobiva lijekove koji pomažu održavanju cirkulacije.

Povezanost s obitelji

– Razvija se duboka i iskrena povezanost između liječnika i obitelji. S tim obiteljima činim mozaik potreban za očuvanje života onih koji čekaju spas, koji kod kuće čekaju telefonski poziv. Družeći se poslije s transplantiranim osobama, gledajući ih kako žive, rade, a djeca rastu, svaki put ponovno spoznajem koliko sam zapravo privilegirana što sudjelujem u očuvanju i spašavanju života – kaže dr. Brezak-Stoić.

Ostat će puno neispričanih priča, ali baš zahvaljujući brojnim nepoznatim ljudima, Hrvatska je postigla rezultate vrijedne divljenja. Sa 28 donora organa i 80 transplantacija na milijun stanovnika, što je gotovo 400 spašenih života u prošloj godini, Hrvatska je treća u svijetu! Smjestili smo se uz bok najuspješnijih, uz Španjolsku i Portugal. Mnogo je podataka koji upozoravaju na to da je transplantacijska medicina jedinstveno područje naše medicine i zdravstvenog sustava. Lani je zabilježeno rekordno povećanje broja donora od čak 64,9 posto i broja transplantacija od 54 posto, a liste čekanja su smanjene 19 posto u odnosu na 2009. Hrvatska je najmlađa, ali najuspješnija zemlja među članicama Eurotransplanta.

– KBC Zagreb najveći je transplantacijski centar u Hrvatskoj. Samo na Klinici za urologiju učinili smo 149 kadaveričnih te 8 transplantacija bubrega sa živog davatelja, po čemu smo jedan od najvećih centara za transplantaciju bubrega u okviru Eurotransplanta – ističe predstojnik Klinike prof. dr. Željko Kaštelan. A prije desetak godina brojka od stotinu presađenih bubrega u zemlji činila se nedostižnom i čarobnom. Prof. dr. Josip Pasini, koji iza sebe ima najmanje 600 presađenih bubrega, posebno izdvaja kako nema zemlje u kojoj je tako drastično smanjena lista čekanja.

Najteža utrka s vremenom

– Na listi za bubreg danas imamo samo 225 bolesnika, a pamtim da ih je bilo čak i 800. Nema izoliranog segmenta kojemu možemo pripisati ovoliki uspjeh. Svi smo kola vukli u istom smjeru. Važne su donorske kartice, donori, trud koordinatora u bolnicama, angažman kirurških ekipa koje su spremne u svako doba otići po organ i transplantirati, pozitivne medijske priče... Ali da je plaćanje eksplantacijsko-transplantacijskog programa ostalo u bolničkom proračunu, uvjeren sam da danas ne bi govorili o ovim rezultatima – kaže prof. Pasini. Transplantaciju bubrega HZZO plaća oko 100.000 kuna, transplantaciju srca oko 260.000, jetara oko 307.000 kuna.

Član transplantacijskog tima za jetra u KB Merkur kirurg dr. Stipe Jadrijević kaže da mu je najteži dio posla utrka s vremenom, a stres je za svakog kirurga da filigranskom vještinom kvalitetno spoji sićušne krvne žile. – Uspjeh transplantacije ne ovisi više o lijekovima, već o kirurgu. Najteža je komplikacija nakon operacije začepljenje jetrene arterije i uspješni su centri u svijetu oni u kojih je do 7 posto tih komplikacija. Kod nas je to oko jedan posto što nas čini centrom izvrsnosti u međunarodnim razmjerima – kaže dr. Jadrijević. Ipak, ništa se ne može mjeriti sa zadovoljstvom kada pacijent odlazi kući s novim životom, napominju svi naši sugovornici.

– Transplantacije su, zahvaljujući donorima i cjelokupnoj uspješno postavljenoj i organiziranoj mreži naša svakodnevnica. Uspjeh je proizišao iz truda i rada – kaže kardiokirurg prof. Bojan Biočina uz kratak zaključak: Transplantacijska medicina je uspješna hrvatska priča!