Presuda neće dublje utjecati na odnose Hrvatske i Mađarske

Unatoč nepravomoćnoj presudi prema kojoj je Zsolt Hernádi osuđen na dvije godine zatvora zbog davanja mita, teško je povjerovati da bi, unatoč tomu što je šef MOL-a proglašen osobom od nacionalnog interesa, ta presuda, osim možda pokoje kritike iz Budimpešte, mogla dublje utjecati na odnos Hrvatske i Mađarske koji se u posljednjih nekoliko godina dobrano izgradio i interesno premrežio te dvije države gotovo stavio u međuzavisan odnos u kojem obje imaju što izgubiti, ali i dobiti. Usto, treba naglasiti da nije riječ o pravomoćnoj presudi, prozor ostaje otvoren možda i nekoliko godina dok se priča s Hernádijem, čiji je odvjetnički tim već najavio žalbu, sasvim ne zatvori.

Rasap odnosa, koji je počeo zastojem u pregovorima hrvatske Vlade i MOL-a, hrvatskim odbijanjem američke ponude za medijaciju i mađarskom tužbom protiv Hrvatske u Washingtonu, a potom, kao odgovor, hrvatskom protiv MOL-a u Ženevi, eskalirao je tijekom migracijske krize dobrim dijelom i zbog hrvatskih unutarnjopolitičkih procesa te odnosa Vlade Zorana Milanovića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, no počeo je konsolidirati dolaskom Andreja Plenkovića. Nije počelo glatko – gorka pilula, relikt ranijeg doba, bio je gubitak arbitražnog spora u Švicarskoj, uz odštetu od gotovo 15 milijuna dolara, što je Plenković objavio uz obećanje da će Hrvatska otkupiti dionice Ine. Prvi opipljiv dokaz promjene paradigme bila je lanjska podrška HDZ-ovih europarlamentaraca Orbánu u Europskom parlamentu.

Iako je većina članova EPP-a podržala izvješće Zelenih kojim se opisuje i osuđuje mađarsko kršenje europskih vrijednosti i pravila, zastupnici HDZ-a glasali su protiv. Glasanje je Plenković tumačio kao odgovor na potez jedne političke grupacije unutar parlamenta, s tajmingom pred izbore, s ciljem da se napravi problem i oslabi EPP te istaknuo “da nije isto govori li o Mađarskoj zemlja koja s njom graniči i ima i otvorena pitanja, i mora gledati cjelinu odnosa.” Od tog trenutka primjetna je promjena mađarskog stava prema Hrvatskoj, koja se materijalizirala tihim povlačenjem blokade za hrvatski ulazak u OECD na kojoj je Budimpešta inzistirala zbog odnosa prema Hernádiju.

Tu se dogodio i prvi posjet mađarskog premijera Viktora Orbána Hrvatskoj, kad su oba premijera govorila o tome da pravosudni slučaj ne smije utjecati na odnose. Drugi važan trenutak bila je odluka o zatvaranju sisačke rafinerije za preradu nafte, ali i modernizacija rafinerije u Rijeci koja je godinama zapinjala pa je čak ranije ove godine sam Hernádi rekao da joj se ne treba nadati sve dok Hrvatska ne promijeni poreznu politiku. No odluka o modernizaciji teškoj četiri milijarde kuna ipak je donesena, a nju su ovog mjeseca podržali i Vlada Republike Hrvatske i MOL, dva najveća dioničara Ine. Mađari znaju igrati toplo-hladno pa, iako je Orbán u Zagrebu bio prilično neentuzijastičan oko zakupa kapaciteta LNG-a na Krku, Mađari su, uz intervenciju SAD-a, ipak odlučili zakupiti četvrtinu kapaciteta.

No nova razina odnosa dviju država jako se dobro vidjela prije tjedan dana po minorizaciji incidenta te izostanku diplomatske osude, donedavno redovne prakse, na fotografiju sastanka vrha Orbánove stranke Fidesz ispred karte velike Mađarske s dijelovima Hrvatske, a situacija je “ispeglana” izravnom komunikacijom. Hrvatsku još očekuje odluka Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID) u kojem je Mađarska od Hrvatske tražila čak milijardu dolara. Odluka u tom slučaju još se čeka, kažu naše informacije iz Washingtona.