Dva dana prije početka dugoočekivanih pregovora između hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a oko upravljanja hrvatskom naftnom kompanijom Inom sve se jasnije mogu iščitati pozicije koje će suprotstavljene strane u tim pregovorima zauzeti. Kako je u intervjuu Reutersu potvrdio predsjednik Nadzornog odbora MOL-a György Mosonyi, mađarska kompanija nije se spremna odreći upravljačke kontrole nad Inom, a namjerava ustrajati na povratu duga koji Hrvatska ima prema Ini, na osnovi neispunjenja obveze preuzimanja plinskog biznisa iz 2010. godine. Iako se o tom potraživanju u javnosti uglavnom govori kao o gubitku Ine, preciznija je formulacija kako je riječ o neostvarenoj dobiti.
Naime, na osnovi ugovora koji je s Inom sklopila vlada Ive Sanadera, država se obvezala Inin plin otkupljivati po cijeni ruskog plina na hrvatskoj granici, a istodobno je koncesijske naknade dovela na jednu od najnižih razina u Europi. Kako bi to značilo preuzimanje golemih obveza ili radikalno poskupljenje plina za potrošače, Vlada taj dogovor nije provela. Ina je nastavila prodavati plin po nižim cijenama, ali – valja to napomenuti – i dalje uz značajan profit, s obzirom na to da 70 posto plina dobiva iz domaćih, već amortiziranih nalazišta gdje je cijena proizvodnje vrlo niska.
Računovodstveni dug
Ukupno računovodstveno potraživanje Ine prema državi – razlika između prodajne cijene i ruske cijene – iznosi oko 2 milijarde kuna. Ono bi bilo pravno neosporno da nije bilo prvostupanjske presude Ivi Sanaderu u čijem je obrazloženju sudac Ivan Turudić na više mjesta naveo kako je i Ugovor o plinskom poslovanju bio obuhvaćen navodnim korupcijskim aranžmanom koji je Sanader sklopio s šefom MOL-a Zsoltom Hernadijem. Kada bi takva presuda bila i potvrđena na Vrhovnom sudu, otvorila bi se pravna mogućnost pobijanja ugovora – čime bi i sve njegove posljedice, pa tako i dug, postali ništavni. Dapače, čak i da MOL pokrene arbitražnu tužbu pred švicarskim sudom, budući da je u ugovoru predviđeno da se sporovi među stranama rješavaju na osnovi hrvatskog prava, hrvatski pravni zastupnici imali bi mogućnost tražiti zastoj spora do pravomoćnosti kaznenog procesa.
Pobijanje ugovora
Stoga je pitanje "plinskog duga" izravno vezano za pravosudni pravorijek u slučaju Ina/MOL, no problem je u tome što Vlada ne može sa sigurnošću predvidjeti kakav će on biti. Vladini pregovarači bit će suočeni s dvojbom isplati li se ići na nagodbu i tako umanjiti potraživanje ili riskirati čekajući presudu, pa ako ona bude nepovoljna, bit će suočeni s plaćanjem cjelokupnog duga. S druge strane, sa sličnom dilemom suočen je i MOL. Kako je u svojim izjavama neizravno potvrdio i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, Hrvatska namjerava inzistirati na usklađivanju upravljanja Inom s važećim hrvatskim zakonskim normama. Po već poznatim tumačenjima, to bi značilo vraćanje operativnih upravljačkih prava na Upravu društva te eliminaciju odbora izvršnih direktora – tijela koje tijekom posljednje dvije godine suštinski rukovodi kompanijom. Također, kako se doznaje, hrvatski zahtjev bit će ukidanje famoznog dokumenta po nazivu LODO – liste ovlaštenja za donošenje odluka u kompaniji.
Tim dokumentom se definira procedura donošenja odluka u Ini, a iz njegovih javnosti poznatih verzija može se iščitati kako je proces odlučivanja u Ini takav da se čak i svakidašnje odluke na razini srednjeg menadžmenta donose uz prethodne konzultacije s MOL-ovim dužnosnicima u Budimpešti. U Vladi s takvom praksom žele prekinuti te prisiliti MOL da svoju vlasničku kontrolu nad Inom realizira isključivo putem utjecaja na imenovanje kadrova u kompaniji, ali koji bi onda Inom rukovodili kao samostalnim subjektom. Dakako, s obzirom na važeće ugovore, MOL ništa ne prisiljava da pristane na takve zahtjeve, ali i tu bi pravomoćna osuđujuća presuda u slučaju Sanader dodatno zakomplicirala situaciju, otvarajući opet pravnu mogućnosti pobijanja važećih ugovora. Unatoč Mosonyjevim najavama, i u MOL-u će biti suočeni s dvojbom hoće li pristati na određeni kompromis ili riskirati s čekanjem odluke Vrhovnog suda.
U suštini, iako i jedna i druga strana to odlučno negiraju, slučaj Sanader bit će glavni faktor koji će utjecati na ishod pregovora, bilo kao pravni pravorijek, bilo kao činjenica koja će strane nagnati na postizanje kompromisnog rješenja.