HRT u razdoblju od 2012. do sada nije uprihodio 240 milijuna kuna zato što je iznos RTV pristojbe ostao 80 kuna, iako bi taj iznos prema zakonskoj osnovi u ovoj godini trebao biti 86 kuna. Kazao je to danas na 9. Danima elektroničkih medija u Opatiji, tijekom rasprave o HRT pristojbi, Damir Tus s HRT-a, dok su se čelnik Nacionalne udruge televizija Denis Mikolić i predsjednik Hrvatske udruge radija i novina Robert Veseljak usprotivili aktualnom političkom licitiranju s visinom pristojbe, nazvavši to neozbiljnim.
- S mjesečnom uštedom od 15 kuna na RTV pristojbu ne može se ništa postići - istaknuo je Veseljak. Gordana Simonović iz Vijeća za elektroničke medije smatra da bi pristojba trebala biti i viša kako bi se onda više novca moglo izdvojiti prema Fondu za pluralizam medija iz kojeg se financiraju lokalni i regionalni radiji i televizije.
A upravo je raspodjela novca iz tog Fonda (koji se puni izdvajanjem 3% sredstava iz RTV pristojbe) izazvala polemiku između predstavnice neprofitnih medija Davorke Blažević i predstavnika lokalnih medija.
- Iz RTV pristojbe 33,2 milijuna kuna ide u Fond za pluralizam medija. I dok se od tog iznosa 30 milijuna kuna rasporedi na lokalne i regionalne medije, samo tri milijuna kuna dobivali su neprofitni mediji, točnije 20-ak neprofitnih portala.
To su minorna sredstva s kojima je nemoguće egzistirati. Ostane li pretplata ovakva, izdvajanja iz Fonda za neprofitne medije trebala bi s jedan posto narasti na pet posto, iako smatramo da bi bilo opravdano izdvojiti i 20 posto - kazala je D. Blažević naglasivši da su neprofitni mediji ujedno i neovisni mediji zato što nemaju oglašavanja, donacija i sponzora.
Mikulić je na to uzvratio kako se slaže da se novac iz Fonda daje i neprofitnim medijima, ali ne tako da se "postojeća sredstva dijele svakome novom koji dođe" poručivši da i neprofitni mediji mogu imati komercijalnu djelatnost.
Predstavnica Radio Nove Gradiške ustvrdila je pak da su neprofitni mediji sami sebe prozvali neovisnima, a to nije točno.
Mikolić je predložio da se razmisli o promjeni načina naplate RTV pristojbe, po uzoru na neke europske zemlje, i to tako da pristojbu plaćaju svi koji imaju brojilo na struju.
- To znači da bi u Hrvatskoj sa sadašnjih 1,2 milijuna pretplatnika došli na 2,1 milijun pretplatnika pa bi se iznos pretplate tada mogao smanjiti jer bi bilo više pretplatnika - reče Mikolić. Pošto je tijekom rasprave v.d. glavnog ravnatelja HRT-a Blago Markota kazao da političke poruke koje su upućene HRT-u nisu loše i da je najava mogućeg smanjenja RTV pristojbe bila samo poruka HRT-u, zamolili smo ga da pojasni svoju izjavu.
- Ako imamo petogodišnje pa i desetogodišnje nezadovoljstvo time kako radimo onda razumijem da političari žele da se trgnemo. Možda to zvuči grubo i obeshrabrujuće, no to je poruka nama da postanemo odgovorniji i vjerodostojniji prema ukupnoj javnosti koju većinom čine naši pretplatnici koje moramo smatrati partnerima te s njima treba transparentnije komunicirati.
Ta poruka upućena je nama da se transformiramo, osvijestimo i posvetimo profesiji koju moramo vratiti na HRT, i to na svim razinama, tehnološkoj, produkcijskoj, programskoj i poslovnoj - kazao nam je Markota.
Na jednom od panela koji je uslijedio u poslijepodnevnim satima tema je bio Zakon o elektroničkim medijima, njegove manjkavosti, nedorečenosti, moguće izmjene...
- Zakon o elektroničkim medijima toliko je puta prepravljan, a u njemu je i dalje ostalo previše problematičnih stvari da taj zakon ne treba opet dorađivati i na takav način mijenjati već ga treba cijelog nanovo napisati - sažetak je to zaključka tog posljednjeg današnjeg panela na kojem su kao govornici sudjelovali Dražen Lučić (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti), Zoran Kovačić (Nacionalna udruga televizija), Robert Veseljak (Hrvatska udruga radija i novina), Josip Popovac (HRT), Dražen Mavrić (Nova TV), Ivan Lovreček (RTL), Dario Vince (Hrvatsko društvo nezavisnih televizijskih producenata), Toni Gabrić (Udruga za nazavisnu medijsku kulturu), Damir Hajduk (Vijeće za elektroničke medije) i Kristina Delfin Kanceljak (pravna stručnjakinja).
Pojašnjavajući stav o potrebi donošenja posve novog zakona Kovačić reče da za pisanje novog zakona treba dosta vremena pa bi stoga neke goruće probleme ipak trebalo riješiti hitnim izmjenama zakona.
A kao glavne kritične točke postojećeg zakona u raspravi se navodilo: problem programskih osnova, pojmove vlasničke strukture, rigidne kvote, prenormiranost zakona, nepostojanje sankcija pri odredbi o obaveznom 15-postotnom oglašavanju državnih tijela, dopuštanje koncesija, financiranje i državne potpore kroz Fond za pluralizam medija, sadržaje koji nastaju u vlastitoj produkciji, samoregulaciju, političku promidžba izvan izbornih kampanja, pitanje automatskog produljivanja koncesija, definiciju javnog interesa, kao i definiciju nezavisnih proizvođača...
- Dolazimo u situacije da varamo sami sebe kako bi ispunili neku odredbu - slikovit će je bio Lovreček, dok je, obraćajući se predstavnicima Vijeća za elektroničke medije, Popovac kazao: "I vi nekada znate da morate donijeti neke odluke koje su zakonite, ali istovremeno znate da te iste odluke nisu niti najpametnije niti najbolje".
Nakon što je odslušala cijelu raspravu bilježeći primjedbe i prijedloge, okupljenima se obratila i ministrica kulture Nina Obuljen Kožinek.
- Što se medijske regulative tiče naš hodogram rada bio bi ovakav - 2017. posvetit ćemo se donošenju medijske strategije, što je jedan od prioritetnih ciljeva u programu ove Vlade. Potom bismo pričekali donošenje nove Europske direktive o audiovizualnim medijskim uslugama te bismo onda išli u donošenje novog Zakona o elektroničkim medijima.
No do tada, zbog pojedinih bi se gorućih problema, moglo ići u neke žurne izmjene zakona. U ovoj Vladi imate partnera koji razumije probleme medijskog, izrazito fragilnog tržišta, i želi ih riješiti jer ste vi tržište koje ima dodatnu odgovornost - poručila je ministrica Nina Obuljen Kožinek dodavši da će pri pri izradi novog zakona svi biti pozvani da iznesu svoje primjedbe, savjete i prijedloge.
>>Siniša Kovačić izbrisan kao zakonski zastupnik HRT-a, u sudski registar upisan Blago Markota
>>Odbijen prijedlog NO HRT-a za imenovanjem Joze Barišića za privremenog upravitelja
Preplatu ne bi trebalo ni placati jer dosta ljudi ni ne gleda HRT .