Europska unija svake godine izgubi 120 milijardi dolara zbog korupcije, upozorila je povjerenica EU za unutarnje poslove Cecilia Malmstroem. Ona je kazala da je “duboko ukorijenjena korupcija realnost u mnogim zemljama EU”.
Transparency International je pak upozorio da najviše zabrinjava činjenica što je u nekim zemljama, poput Češke, Mađarske i Slovačke, korupcija porasla otkada su te zemlje ušle u EU. Neprijeporni lideri po korumpiranosti u EU i dalje su Grčka, Bugarska, Italija, Rumunjska, Slovačka i Češka, pokazalo je istraživanje Transparency Internationala za 2012. godinu.
Prevelike razlike u primanjima
Upravo je velika korupcija razlog zašto je Njemačka u četvrtak i službeno zatražila da se Bugarskoj i Rumunjskoj ne dopusti ulazak u bezgranični schengenski prostor od 1. siječnja 2014., kako je predviđeno 2007. kada su te dvije zemlje pristupile Europskoj uniji.
– Ako Rumunjska i Bugarska ostanu pri svom zahtjevu, on neće proći jer će Njemačka uložiti veto. Svatko tko u Njemačku dolazi kako bi ovdje radio i studirao dobro je došao. No tko ovamo dolazi samo zato da bi prikupljao socijalnu pomoć i iskoristio slobodu kretanja, njega se u tom naumu mora spriječiti – kazao je njemački ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich u razgovoru za Der Spiegel. Friedrich je upozorio da se Europa nalazi pred fenomenom “socijalnog turizma”. Naime, teoretski je moguće da se Bugari i Rumunji prijave u Njemačkoj i tamo primaju socijalnu pomoć, a zatim se vrate u matičnu zemlju i tamo žive puno bolje od ljudi koji su tamo zaposleni.
– Mi ne možemo dopustiti da se prije ili kasnije građani iz cijele Europe upute u Njemačku s jedinim razlogom – zato što su u Njemačkoj najveća socijalna davanja. Naša socijalna davanja dva-tri puta su veća od prosječne plaće u Rumunjskoj i Bugarskoj – kazao je Friedrich, uz opasku da neće dopustiti da se ugrozi sigurnost Njemačke jer bi se među useljenicima moglo naći i dosta kriminalaca.
Ključni problem Europske unije jesu prevelike razlike u primanjima. Naime, njemačka socijalna pomoć iznosi oko 800 eura za pojedinca, što je točno dva puta više nego što zaradi prosječni Rumunj i tri puta više od prosječne plaće bugarskog radnika. Bugarska i Rumunjska su siročad u velikoj obitelji Europske unije, a građani sve teže spajaju kraj s krajem. Niske plaće i visoke cijene bile su okidač nemira u Bugarskoj kada su građani pogođeni “strujnim udarom” odlučili izaći na ulicu i stvar uzeti u svoje ruke. Računi za struju u Bugarskoj u nekim su slučajevima bili i više nego dvostruko veći za siječanj 2013. u odnosu na isti mjesec prošle godine, a taj udar na ionako nizak standard većina građana nije mogla izdržati.
No, argument bugarske vlade bio je – nemate razloga za bunt jer i dalje plaćate najjeftiniju struju u EU! Je li to doista tako? Nije. Naime, u odnosu na kupovnu moć Bugari plaćaju najskuplju struju u cijeloj Europskoj uniji. Iako nominalno Bugari kilovatsat struje plaćaju 9,9 eurocenti, što je tri puta manje nego u Danskoj, realno je struja u Bugarskoj tri puta skuplja nego u Danskoj. Naime, prosječna mjesečna rata u Danskoj iznosi 94 eura, a u Bugarskoj 31 euro. No, prosječna je plaća u Danskoj 2400 eura, a u Bugarskoj 250 eura. Dakle, Danac za struju mjesečno mora odvojiti manje od četiri posto svoje plaće, dok Bugarin za račun mora dati čak 12,4 posto svojih primanja.
To je bio dovoljan razlog da Bugari izađu na ulicu i sruše vladu. Međutim, građani Bugarske nisu se zadržali na tome, nego idu još dalje – najavili su konačnu borbu protiv korupcije.
Njemačka, obećana zemlja
Zanimljivo je usporediti i odnos stupnja korupcije i davanja za struju po zemljama članicama EU. Rezultat je – stupanj korupcije izravno je razmjeran davanjima građana za struju. Prevedeno, Bugari su drugi na ljestvici korumpiranosti, a prvi na ljestvici po visini troškova za struju. Također, Danci su najnekorumpiraniji, a oni i najmanje osjete trošak za struju na svojoj plaći.
Hrvatska je i po visini davanja za struju (6 posto od prosječne plaće) i po korupciji (5. mjesto od 28 zemalja) u vrhu ljestvice Europske unije. To još očito nije dovoljno za veće prosvjede, kao u Bugarskoj.
Dok se socijalne prilike u Europskoj uniji malo ne uravnoteže i dokle god građani jedne zemlje ne budu zarađivali u prosjeku 10 puta više od građana druge zemlje, mnogi će i dalje sanjati Schengen i Njemačku – “zemlju obećanu”, o kojoj sanja i najviše Hrvata, pokazalo je najnovije istraživanje.
Schengenski ugovor omogućava prijelaz granica bez kontrole u gotovo svim zemljama EU, s izuzetkom Velike Britanije i Irske. Schengenskom prostoru pripadaju i Norveška, Švicarska i Island, koje nisu članice EU. Prema najnovijim ispitivanjima javnog mišljenja, dvije trećine Nijemaca protivi se useljavanju iz ostalih zemalja EU.
– Naši će građani prihvatiti proširenje schengenskog prostora jedino u slučaju da za to budu stvoreni uvjeti. No, to međutim u ovom trenutku nije slučaj – zaključio je njemački ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich.