Približava li se Amerika dužničkom kolapsu? Javni dug eksplodirao je tijekom pandemije, sada je na rekordnim razinama

Nakon što je u siječnju preskočio iznos od 30 bilijuna dolara, američki javni dug prvi put u povijesti viši je od 31 bilijuna dolara, što je opet uznemirilo duhove u SAD-u i pojačalo kritike na račun predsjednika Bidena i njegove administracije. Neslavni rekord dolazi u trenutku kad su kamate na hipotekarne kredite preskočile 6 posto, obični građani masovno prodaju kuće pod hipotekom jer ih ne mogu otplaćivati i općenito država se bori sa rekordno visokom inflacijom, a posebno s poskupljenjem hrane na što tamošnje stanovništvo nije navilo. Postojeća razina duga opasno se približila gornjoj dopuštenoj granici od 31,4 bilijuna dolara, pa se očekuje novi okršaj u Kongresu kako bi se još jednom podigla ljestvica dopuštenog zaduženja, jer bi se u protivnom državna administracija  našla u nedopuštenom minusu! Kongres je lani na jedvite jade izglasao povećanje saveznog ograničenja zaduživanja za dodatna 2,5 bilijuna dolara, a Joe Biden će sad morati kucati na ista vrata.  

Američki je dug eksplodirao tijekom pandemije Covida. Krajem 2019. godine javni dug SAD-a bio je niži za 8,4 bilijuna dolara,  odnosno iznosio je 22,7 bilijuna dolara. Ode li se dalje u povijest, kada je Barack Obama 2009. godine kročio u Bijelu kuću, javni dug je bio tri puta niži - svega 10,6 bilijuna dolara. 

Prve godine pandemije Sjedinjene Američke Države podigle su deficit na 15 posto BDP-a, a godinu dana kasnije 12 posto, što je bilo osjetno više od deficita ostalih vodećih ekonomija. Takvo pumpanje novca, u kombinaciju sa labavom monetarnom politikom i jeftinim kamatama, proizvelo je današnje probleme sa inflacijom, koji se preko dolara kao glavnog izvoznog proizvoda Amerike, prenose na cijeli svijet. Američki javni dug kreće se oko 125 posto američkog BDP-a, no  kako značajan dio tog duga drže određene vladine agencije, prije svega socijalni fondovi, iznos duga izvan državne kontrole procjenjuje se na oko 98 posto BDP-a, što se do sada smatralo donekle prihvatljivom razinom. Jeftin novac i niske kamatne stope po kojima se Amerika dojučer zaduživala spustile su  iznos kamata koje su odlazile na otplatu duga na svega 1,5 posto BDP-a, što si je država poput SAD-a mogla dopustiti. No,  FED je počeo oštro povećavati kamatne stope te je najavio da će do kraja ove godine povećati ključnu dolarsku kamatnu stopu iznad 4 posto, pa će i kamate po kojoj će se zaduživati američka država biti  pet ili šest posto, a ne  manje od jedan posto. 

- Previše je ljudi bilo samozadovoljno našim dugom, djelomično zato što su stope bile tako niske, rekao je Michael A. Peterson, glavni izvršni direktor zaklade koja potiče smanjenje deficita. Izdaci za kamate mogli bi premašiti svoju koju Amerika troši na nacionalnu obranu do 2029., ako kamatne stope na javni dug porastu na samo jedan postotni bod više od  postojećih procjena.  

Kamatne stope su sada postavljene u rasponu između 3 i 3,25 posto, a najnovije projekcije središnje banke spominju i 4,6 posto do kraja sljedeće godine - u odnosu na 3,8 posto u ranijoj prognozi.

Prag od 31 bilijun dolara također predstavlja politički problem za predsjednika Bidena, koji je obećao da će Sjedinjene Države dovesti na održiviji fiskalni put i smanjiti deficit saveznog proračuna za 1 bilijun dolara tijekom jednog desetljeća, podsjeća The New York Times.  

Jedan fiskalni odbor procjenjuje da je umjesto da ga smanji predsjednik Biden podebljao deficit za 5 bilijuna dolara otkako je preuzeo dužnost. Ta projekcija uključuje potpisani zakon za  poticaje gospodarstva u iznosu od 1,9 bilijuna  dolara, niz novih inicijativa za potrošnju koje je odobrio Kongres i plan oprosta dugova studentskih zajmova za koji se očekuje da će porezne obveznike koštati gotovo 400 milijardi dolara u sljedećih 30 godina.

Na to je kritike Biden odgovorio kako je smanjio deficit za 350 milijardi dolara prve godine i gotovo 1,5 bilijuna dolara ove godine.
Ipak, njegov proračunski ured sada očekuje da će deficit porasti više nego što su planirali uglavnom zbog viših troškova kamata.

- Ne znam kamo idu kamatne stope, ali što god mislili prije godinu dana, to definitivno morate revidirati, rekao je Jason Furman, ekonomist s Harvarda i bivši glavni ekonomski suradnik predsjednika Baracka Obame.

- Putanja deficita gotovo je sigurno previsoka, s obzirom na porast kamatnih stopa posljednjih tjedana. Prije smo bili nekako na rubu toga da smo 'OK', a sada smo prošli 'OK' - dodao je Furman.