Kolumna

Priča o pravu jednog europskog naroda na samoodređenje i slobodu

Specijal - Ukrajina: stoljeća borbe za slobodu
storyeditor/2022-03-03/PXL_REU_010322_92260769.jpg
Foto: Sergei Bobylev/NEWSCOM
Tent camp for evacuated Mariupol residents in Donetsk Region
06.03.2022.
u 09:26
Ovaj magazin pokušaj je da na jednom mjestu ispričamo stoljetnu povijest međusobnih odnosa Ukrajine i Rusije, lišenu unaprijed zadanih uloga i perspektiva
Pogledaj originalni članak

Poštovani čitatelji, izvanredna situacija prouzročena napadom na Ukrajinu "krivac" je za ovo izvanredno izdanje koje danas možete kupiti u paketu s Večernjim listom.

Učinilo nam se nužnim ispričati priču o povijesti rusko-ukrajinskih odnosa, čiji korijeni sežu u srednji vijek. Priča je to o nacijama čija povijest ima zajedničko ishodište u istočnoslavenskoj državi Kijevskoj Rusi. Rusko inzistiranje na "jednom narodu" u stvarnosti se tijekom stoljeća pretvorilo u priču o dvije nacije, dvije kulture, dva jezika, istina dosta srodna, ali ipak različita.

Za razliku od ruske carske državnosti, Ukrajina se stoljećima borila za vlastitu slobodu i državu. Svi su pokušaji manje-više završavali neuspjehom sve do devedesetih i raspada Sovjetskog Saveza. Iako je načelno prihvatila neovisnost Kijeva, Moskva se nikada nije odrekla Ukrajine, koja je pak sve više gledala prema Zapadu. Ipak, devedesete su donijele prividan mir, prvenstveno zato što je Rusija bila zaokupljena vlastitim problemima: gospodarskom krizom, čečenskim ratom, unutarnjim previranjima. Sve dok na scenu nije izišao Putin, čije su ambicije gađale puno dalje od ruskih granica.

Ukrajina je bila jedan od njegovih glavnih ciljeva. Prozapadna politika Kijeva, koja je devedesetih iritirala Moskvu, sada je postala okidač za cijeli niz Putinovih nasrtaja. Zapad popušta, izbjegava sukob s novim ruskim carem istovremeno se grijući na ruski plin. Sve do 24. veljače 2022. godine.

Ovaj magazin pokušaj je da na jednom mjestu ispričamo stoljetnu povijest međusobnih odnosa Ukrajine i Rusije, lišenu unaprijed zadanih uloga i perspektiva. Uređivanje sam povjerio Steli Lechpammer, urednici koja pripada Večernjakovoj mlađoj generaciji. Njezina temeljitost i širina suradnika koje je okupila jamac su kvalitete.

U tri poglavlja uz pomoć Večernjakovih novinara, povjesničara i vanjskih suradnika ispričat će vam priču od srednjeg vijeka, preko Prvoga i Drugog svjetskog rata, suživota unutar Sovjetskog Saveza pa sve do današnjih dana. Stvarajući ovaj magazin, shvatili smo da su rusko-ukrajinski odnosi puno dublji i kompleksniji nego što se čini iz današnje vizure oblikovane Putinovom agresijom.

Isprepletenost i povezanost posebno se zrcale u sportu, kulturi, umjetnosti, a pukotine su jasno vidljive u religiji, gospodarstvu, politici. No ovo je u konačnici priča o pravu jednog europskog naroda na samoodređenje i slobodu.

Do čitanja, uz vjeru da će prevladati razum i da će rat u Ukrajini završiti brzo i uz što manje žrtava.

Paket Večernji list i specijal Ukrajina čeka vas na kioscima u nedjelju 6. ožujka. Samo 17kn! 

VIDEO Putin: Sankcije zapada slične su objavi rata

VELIKA ANALIZA

Ovo je povijesna sramota: Putin piše novu povijest, a Europa je očajno nespremna. Ključne su dvije bitke

Rusija je desetljećima ismijavala američku arbitrarnu formulu promjene režima (regime change), a sada Putin izaziva moralni gnjev svijeta pozivajući ukrajinske vojnike da smijene "neprijateljsku vladu", a to njegov geopolitički rat pretvara i u vrstu građanskog rata. Navio je budilicu na sovjetsko vrijeme i "relegitimira" Brežnjevljevu doktrinu ograničenog suvereniteta, u svrhu protunaracije, ali ne posve bez razloga, držeći ukrajinsku vladu nacionalističkom, iako je vodi tragični komičar Volodimir Zelenski. Taj već odžalovani ukrajinski predsjednik Zelenski dokazao je da je NATO-ova podrška bila prvo prenaglašena retorika, a potom preslaba akcija. Nijedna od 30 zemalja NATO-a i niti jedna od 27 članica EU nije odgovorila na njegovo izravno pitanje bi li primili Ukrajinu u svoje društvo.

Pogledajte na vecernji.hr