'Prihod kriminalaca u milijardama, žrtve u milijunima'

BEČ – „Mi smo u stanju kvantificirati prihod od transnacionalnog organiziranog kriminala, riječ je o 870 milijardi američkih dolara godišnje, ali ne možemo kalkulirati nevolje i patnje milijuna ljudi prouzročene tim nedozvoljenim aktivnostima“, rekao je u ponedjeljak izvršni direktor Ureda UN-a za suzbijanje organiziranog kriminala i droga (UNODC) u Beču Yuri Fedotov, otvarajući 6. konferenciju potpisnica Konvencije Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (UNTOC) i pripadajućih protokola u bečkom sjedištu UN-a. Dodao je kako je zaustavljanje te transnacionalne prijetnje jedan od najvećih svjetskih izazova za međunarodnu zajednicu, koja iz svega toga mora nešto „naučiti“ i kreirati djelotvornu politiku za sprečavanje tog zla današnjice koji je za kriminalce postao unosan posao.

Hrvatsko izaslanstvo na bečkom skupu, koji je okupio oko 800 visokih državnih dužnosnika, predstavnike vladinih i nevladinih organizacija te civilnog društva država potpisnica, zastupao je voditelj Stalne misije RH pri OESS-u, UN-u i drugim međunarodnim organizacijama u Beču, veleposlanik, Neven Madey.

Uz Fedotova, na otvaranju konferencije govorili su i slovenski predsjednik Danilo Türk, meksički ministar unutarnjih poslova Alejandro Poire, bolivijski ministar pravosuđa Cecilia L. Ayllon Quinteros i glavni direktor austrijskog Ministarstva pravosuđa Christian Pilnacek.

Svi govornici istaknuli su da je borba protiv transnacionalnog organiziranog kriminala globalni problem i da je potrebno dodatno jačati međunarodnu suradnju kako bi se u praksi učinkovitije suzbijali svi oblici organiziranog međunarodnog kriminala.

Naglašeno je da je transnacionalni organizirani kriminal u fazi preoblikovanja načina i oblika svog opasnog djelovanja te da je obveza potpisnica Konvencije prepoznati vezu između globalnog kriminala i nacionalnih strategija i učinkovito mu se suprotstavljati na svim razinama, nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj.

Zadaća šestog zasjedanja je razmotriti mehanizme za ispunjenje zadanih ciljeva iz Konvencije, poznate pod imenom Palermo konvencija, kao i njezinu potpunu implementaciju u praksi te poticati pridruživanje drugih država. Konferencija također ima za cilj utvrditi načine i rokove podnošenja izvještaja o provedbi Konvencije, kako bi postojao pregled dosadašnjih konkretnih postignuća država potpisnica i budućih zadaća na učinkovitom i sustavnom provođenju obveza iz tog opće važnog međunarodnog dokumenta.

Hrvatska je bila među prvim državama članicama koja je potpisala i ratificirala Palermo konvenciju iz 2000. godine i uskladila njene odredbe s nacionalnim zakonodavstvom, kao i tri pripadajuća protokola, o suzbijanju trgovine ljudima, posebice žena i djece, ilegalnih migracija te proizvodnje i trgovine malog i lakog oružja.