Vlada je Saboru uputila prijedlog drugog rebalansa ovogodišnjeg državnog proračuna, temeljenog na znatno višoj stopi rasta od prvih projekcija. U originalnom proračunu, donesenom u prosincu, bilo je procijenjeno da će BDP ove godine rasti 4,4 posto, u svibnju je ta procjena smanjena na tri posto, da bi novi rebalans počivao na rastu od 5,7 posto, čime se u Saboru pohvalio i premijer Andrej Plenković.
Shodno novim procjenama, ukupni proračunski prihodi rebalansom su podignuti 0,4 posto, odnosno za nešto više od 758 milijuna kuna, na ukupno 171,8 milijardi kuna. Na povećanje državnih prihoda najviše su utjecali prihodi od poreza, koji su za 4,4 milijarde kuna veći od planiranih prvim rebalansom u svibnju. Rasli su istodobno i prihodi od doprinosa, i to za 7,1 milijun kuna, na ukupno 28 milijardi. Ministar financija Marko Primorac pritom ističe rast prihoda od PDV-a i poreza na dobit koji su za po dvije milijarde kuna veći od planiranih.
Rashodna strana proračuna u ukupnom se iznosu neće mijenjati, a manjak opće države trebao bi iznositi 7,1 milijardu kuna ili 1,5 posto BDP-a. Očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2022. zabilježiti smanjenje od 8,5 postotnih bodova u odnosu na godinu prije, odnosno da će u ovoj godini iznositi 71,3 posto BDP-a.
Ukupni proračunski rashodi ostaju na razini od 184,7 milijardi kuna, no pritom se rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i doprinosa povećavaju za 3,6 milijardi kuna, a za isti se iznos smanjuju rashodi koji se financiraju iz EU i "ostalih izvora". A to pak upućuje na slabu dinamiku trošenja novca iz za Hrvatsku najvažnijih EU izvora, od programa Konkurentnost i kohezija i novca iz Fonda solidarnosti iz kojeg bi Hrvatska trebala obnoviti objekte javne namjene nakon razornih potresa do novih mehanizama iz instrumenta EU nove generacije.
Primorac je naveo kako su prihodi od pomoći novim rebalansom planirani u iznosu od 28,2 milijarde kuna, što je za 5,3 milijarde kuna manje od dosadašnjeg plana. Kad je riječ o povećanju rashoda iz općih primitaka, ministar izdvaja rashode vezane uz jesenski paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu, s ukupnim učinkom na proračun od 1,2 milijarde kuna. Financiranje tih mjera osigurat će se unutarnjom preraspodjelom 852,5 milijuna kuna te od 309,4 milijuna kuna povećanih rashoda. Rashodi za mirovine rastu za 1,2 milijarde kuna, a Primorac objašnjava kako to, uz indeksaciju mirovina, uključuje i isplate umirovljenicima za ublažavanje posljedica porasta cijena energenata. Novim rebalansom pokrit će se i gubitak arbitraže s MOL-om od 1,8 milijardi kuna.
Video: Milanović na predavanju u Splitu o BiH, Europi, njemačkoj, ratu u Ukrajini
Naravno da šepa povlačenje eu novca jer se taj novac ne može trpat u džepove. A ako se ne može krasti, onda je takav novac hadezeovcima beskoristan. Vrlo jednostavno.