Cilj programa e-Škole je doprinijeti jačanju kapaciteta osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovnog sustava kako bi učenici bili spremni za život i u rad u 21. stoljeću.
U okruženju obrazovanja, koje se razvija brže nego ikad, program e-Škole doprinio je osposobljavanju učenica i učenika za tržište rada, daljnje školovanje i cjeloživotno učenje. Ovaj pomak, potaknut digitalizacijom nastave i poslovnih procesa u školama, nije samo prilagodba modernom dobu, već korak naprijed kako bi obrazovno iskustvo postalo dinamičnije, kreativnije i produktivnije. Veliko pitanje je kako svrhovito korištenje digitalne tehnologije može promijeniti obrazovanje na bolje, potičući kreativnost i produktivnost među učenicima?
U Hrvatskoj je program e-Škole, ukupno vrijedan 212 milijuna eura, započeo još u ožujku 2015. godine pilot-projektom u kojem je sudjelovala 151 hrvatska škola. Pilot-projekt se provodio do kraja kolovoza 2018. godine, a njegov glavni rezultat bilo je povećanje razine digitalne zrelosti 10 posto hrvatskih osnovnih i srednjih škola. Na temelju iskustava i rezultata pilota, CARNET je u rujnu 2018. godine krenuo s provedbom druge faze programa „e-Škole: Razvoj sustava digitalno zrelih škola (II. faza)”, koja obuhvaća sve škole u RH, financirane iz državnog proračuna.
U okviru programa e-Škole provedene su aktivnosti projektiranja mreže škola na više od 2400 lokacija matičnih i područnih škola, postavljena je aktivna mrežna oprema, funkcionalna bežična mreža, isporučeno je više od 85.000 laptopa za djelatnike škola i primjenu u nastavi, kojima je rad olakšan i razvojem novih e-usluga. Kako bi se upoznali s novim tehnologijama i načinima poučavanja, odgojno-obrazovni radnice i radnici na raspolaganju imaju oko 70 različitih radionica, webinara i e-tečajeva, koje je dosad pohađalo gotovo 70 000 polaznika. U sklopu projekta izrađeno je 98 digitalnih obrazovnih sadržaja, 1440 scenarija poučavanja za nastavne predmete, 350 scenarija poučavanja za međupredmetne teme sa 119 pripadajućih interaktivnih sadržaja.
Zdenko Kobeščak, ravnatelj Osnovne škole Stjepana Radića Brestovec Orehovički
„Kao član Povjerenstva za izradu prijedloga Strateškog okvira za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava u RH, nastojao sam dati svoj doprinos razvoju sustava koji bi u praksi poticao škole da djeluju proaktivno na samovrednovanju i brizi za kontinuirano unapređenje kvalitete rada. Sve to uz primjenu resursa digitalne tehnologije, uključujući umrežavanje i dijeljenje sa svim suradnicima unutar i izvan škole.
Združenim snagama stvorili smo kvalitetan Strateški plan primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija u našoj školi, ali i dokumente za sigurnu i odgovornu upotrebu digitalne tehnologije, napose u radu s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Dokumenti nisu ostali samo „mrtvo slovo na papiru“ jer rezultati vrednovanja pokazuju da smo na dobrom putu. Osobito nam je drago da je naš proaktivan pristup prepoznat te smo kao škola izabrani za lokaciju jednog od 10 novih Regionalnih obrazovnih centara u drugoj fazi projekta e-Škole.
Projekt e-Škole je u potpunosti odgovorio na potrebe i očekivanja učitelja, stručnih suradnika, i svih dionika škole koji žele sigurno, poticajno i suvremeno okruženje za život i rad u školi te se tako kvalitetno pripremiti za život u 21. stoljeću. Nezamislivo mi je što bi s nama bilo da u Hrvatskoj nije proveden projekt e-Škole.“
Pristupačnost i inkluzivnost
Jedna od najznačajnijih prednosti digitalne tehnologije je potencijal za uklanjanje fizičkih prepreka obrazovanju. Uz digitalne platforme, geografska ograničenja više ne predstavljaju nepremostive izazove za učenike, a oni iz udaljenih područja ili s posebnim obrazovnim potrebama sada mogu pristupiti kvalitetnom obrazovanju na razini svojih vršnjaka. Ova inkluzivnost potiče različitost i osigurava da svako dijete, bez obzira na okolnosti u kojima se nalazi, ima jednaku priliku za učenje i napredovanje, ali i povezivanje s vršnjacima.
Domagoj Pšeničnjak, ravnatelj Srednje škole Antun Matijašević Karamaneo na Visu
„Svaki dan uviđam inovativne načine na koje nastavnici i učenici koriste logistiku i infrastrukturu koju nam je CARNET stavio na raspolaganje.
Kao osoba koja je dobar dio radnog vijeka provela u privatnom sektoru, u menadžmentu multinacionalne kompanije, mogu potvrditi kako se učinkovitost i kvaliteta podrške koju kao škola dobivamo u IT segmentu mogu usporediti s učinkovitosti privatnih kompanija.
U pilot-projektu imali smo online tečajeve i zadatke, a najveći su dio odradili nastavnici STEM područja. Fokus je bio na privikavanju nastavnog kadra na tranziciju prema uvođenju inovacija. Prvotne aktivnosti bile su vezane uz rješavanje zadataka online, a kasnije je počela sve veća inkorporacija alata u nastavi. Danas svi nastavnici koriste alate poput online kvizova ili MS Teamsa. Rezultati su nakon nekoliko godina iznimni. Oglasnu ploču u školi imamo isključivo kao kanal u Teamsima, a jednostavnije sjednice Nastavnog vijeća provode se online. Kao škola, brže reagiramo, spremniji smo na promjene i primjenu novih scenarija poučavanja. Nastavnici imaju širi spektar mogućih načina kako znanje i sposobnosti prenositi učenicima. Prepoznali smo IT revoluciju kao sredstvo za postizanje ciljeva i ishoda učenja.“
Program e-Škole omogućio je i korištenje digitalne tehnologije za pružanje trenutnih povratnih informacija o zadacima i procjenama. Ova neposredna povratna sprega omogućuje učenicima da učinkovitije shvate koncepte i pravovremeno prilagode svoje strategije učenja, a nastavnicima da prate njihov napredak u stvarnom vremenu. Integracija digitalne tehnologije u nastavu otvara mnoštvo kreativnih mogućnosti. Učenicima su dostupni digitalni obrazovni sadržaji koji omogućavaju samostalno učenje i samoprovjeru znanja kod kuće na njima razumljiv način s naglaskom na multimediju, interakcije, simulacije i vizualizacije procesa koristeći prednosti digitalnih tehnologija.
Ofelija Dragojević, ravnateljica Srednje škole Vela Luka
„Najslikovitije bih to mogla ilustrirati na primjeru nastavnice koja se bojala upaliti televizor u učionici, a danas samostalno izrađuje i dijeli digitalne obrazovne sadržaje. Druga je pak nastavnica rekla da joj je žao što odlazi u mirovinu nakon što je vidjela kakve nam alate za rad nosi budućnost. U našoj školi nije bilo nikakvog otpora uvođenju novih tehnologija. U potpunosti smo saživjeli s njima pa tako kod nas nema ni zabrane mobitela na nastavi jer smo uz veliku angažiranost nastavnika uspjeli osigurati da ih učenici koriste samo za edukaciju.
Iako smo sa svojih 100 učenika i 27 nastavnika mala škola, zahvaljujući sudjelovanju u pilot-projektu, bili smo na korak prednosti pred većim školama. Dobili smo interaktivnu učionicu, pametne ekrane, prijenosna računala… No puno više od infrastrukture značila nam je edukacija bez koje bi dobivena oprema samo skupljala prašinu. S obzirom na udaljenost naše škole od sjedišta Dubrovačko-neretvanske županije, ali i ostalih većih gradova, svaki odlazak na edukaciju ranije nam je predstavljao financijski problem. Projekt e-Škole doveo je predavače u našu školu pa smo prvi put dobili priliku na licu mjesta usvajati nova znanja i postavljati konkretna pitanja. Edukacije su najveće bogatstvo ovog projekta“.
Program e-Škole osigurao je poboljšanu pristupačnost, personalizirano učenje i interaktivna okruženja kako bi učenici mogli biti kreativniji, produktivniji i angažiraniji. Integracija digitalne tehnologije nije puka prilagodba, već hrabar korak prema inkluzivnijem, dinamičnijem i naprednijem obrazovnom sustavu.
Sadržaj nastao u suradnji s CARNET-om.