Iza svake životinje ostaje njezina ostavština, dokazuju to i priče objedinjene u knjizi “Prijatelju, ispričaj moju priču”. Nije to nasljeđe materijalno, već trag koji su zapisale u živote ljudi uz koje su živjele.
Knjiga je rezultat zajedničkog projekta Prijatelja životinja i čakovečkog skloništa za životinje, a donosi 47 ispovijesti o životinjama koje su promijenile ljudske živote. Sve je počelo kad je iz čakovečkog skloništa udomljen Tyson, pas kojeg su njegovi vlasnici ostavili jer je ostario i nije više bio dobar čuvar dvorišta.
Poticaj za priče
Napušteni belgijski ovčar u skloništu je kopnio, sve dok jedna od volonterki nije objavila njegovu sliku koja je pronašla put do srca udomiteljice Andreje. Tyson je uskoro otišao u svoj novi dom, u kojem je ponovno živnuo i kraj svog života dočekao onako kako najbolji čovjekov prijatelj i zaslužuje. A kad je Tyson zauvijek zaspao, njegova udomiteljica u sklonište je poslala pismo koje je i pokrenulo cijeli projekt. Pisala je o psu koji je ponovno bio pun nade i povjerenja, a ljudima oko sebe pružio je beskrajnu ljubav. Pokazao je svima koji su ga upoznali da su životinje svjesna i osjećajna bića.
Spasila i piliće
Pismo Tysonove udomiteljice potaknulo je i Katju Matovina da se i sama uključi u projekt, a njezina priča jedna je od 47 objavljenih u knjizi. Kako je odrasla na selu, uvijek je bila okružena životinjama. U njezinoj priči mjesto su dobili kozlići Mario i Lari, uz koje se kao malo dijete susrela s njoj neprihvatljivim saznanjem da su joj prijatelje ubili radi mesa i krzna. Ispričala je i priču o patuljastim kokošima Giganu i Gigici koji su godinama uživali u njezinu dvorištu.
– Spasila sam Gigana, on je postao naš pas čuvar. Svako jutro došao bi u kuću da nas pozdravi, da provjeri kako smo, a onda bi se vratio u dvorište. Bio je poseban i po tome što se volio maziti, legao bi na leđa i tražio da ga mazimo po trbuhu – kaže K. Matovina. U njezinoj je priči i iskustvo iz poplave u Gunji, gdje je spasila piliće Sašu i Vanju.
Urednica knjige je Aleksandra Hampamer, a izišla je u izdanju Dvostruke duge i udruge Prijatelji životinja. Uz urednicu na predstavljanju u prostorijama udruge u Zagrebu, Jurišićeva 25, u četvrtak 18. lipnja u 18.30 sati sudjelovat će i neki od autora priča. Može se nabaviti u Dvostrukoj dugi, www.dvostrukaduga.hr, a prihod je namijenjen napuštenim životinjama.
Dok u Hrvatskoj postoje tisuće ljudi koji doslovce gladuju, dotle su takvi "ljubimački projekti" potpuno deplasirani i znak su nezapamćene socijalne patologije. Tja, kaj se more, postali smo toliko "moderni"i "napredni" da nam životinje bivaju važnije nego ljudi. Valjda tako rade Amerikanci pa moramo i mi.