U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji se godišnje na radu ozlijedi oko
tisuću radnika, od toga su posebnim opasnostima izloženi zaposlenici u
bjelovarskoj i daruvarskoj ljevaonici u kojima se godišnje bilježi
između 20 i 40 ozljeda.
Tromi prekršajni sudovi
- Stoga se od inspekcijskih službi traži veća suradnja s povjerenicima
zaštite na radu kako bi se smanjio trend porasta ozljeda na radu koji
je u Hrvatskoj već dostigao godišnju stopu od 23.500 povreda - tvrdi
predsjednik Odbora zaštite na radu Sinidikata metalaca Hrvatske Mladen
Novosel.
Kako je istaknuto tijekom razgovora kojem su prisustvovali i
predstavnici Državnog inspektorata, njihovi inspektori će i nadalje od
poslodavaca tražiti ispunjenje svih zakonom propisanih odredbi zaštite
na radu, ali problem nastaje u slučajevima kada se prekršitelji nađu
pred licem pravde.
- Na hrvatskim prekršajnim sudovima svake se godine donese gotovo 60
posto odluka o zastarama protiv poslodavaca za propuste u provođenju
zaštite na radu, čime upitnim postaje ne samo rad inspektora, već se
broj ozljeda na radu u posljednjih nekoliko godina povećava - upozorio
je Novosel.
Štedljivi poslodavci
U Odboru zaštite na radu Sindikata metalaca Hrvatske razloge velikog
broja ozljeda pripisuju “štedljivosti” poslodavaca koji unatoč visokim
kaznama za propuste u zaštiti na radu koje dosežu i 200.000 kuna i
dalje nastoje izbjeći poštivanje propisa, pri čemu je najveći rizik
ozljeđivanja novozaposlenih radnika.
Razlog tomu je u uobičajenoj praksi zapošljavanja na određeno vrijeme,
a pri tome se pojedini poslovi obavljaju bez prethodnog upoznavanja
radnika o opasnostima posla, ili pak, uz najminimalnije mjere zaštite.
Proračunati poslodavci
Uz već unaprijed navedeno, nije rijedak slučaj da u nestašici specijaliziranih radnika poslodavci na složenijim poslovima zapošljavaju manje stručne, ili pak radnike manjih psihofizičkih sposobnosti za određenu vrstu djelatnosti, što također u velikoj mjeri pridonosi povećanju broja povreda na radu. Pritom poslodavci procjenjuju kako će improvizacijama brže i jeftinije odraditi posao, ali troškove provedbe mjera zaštite na radu uredno uračunavaju u cijenu rada. (čr)