Prijavili HBOR zbog odavanja bankarske tajne

U sjedište Europske investicijske banke nedavno je stigla prijava jedne domaće tvrtke protiv Hrvatske banke za obnovu i razvoj zbog sumnji u kriminalne radnje. EIB, inače jedan od važnih financijera HBOR-a, ne želi da se uz njegovo ime veže bilo kakva moguća korupcija i kriminal pa je odmah pokrenuo međunarodne predistražne radnje protiv HBOR-a, no nisu nam odgovorili na upit o postupku. Sugovornik iz Nadzornog odbora HBOR-a s kojim smo kontaktirali također zasad ne želi davati komentare, no s prijavom su u NO-u upoznati, odnosno znaju da postoji spor i moguća tužba, ali o detaljima istrage ne znaju ništa.

I Vlada traži rješenje

Posljedice bi, utvrde li se nepravilnosti, mogle biti kobne za domaću banku jer bi EIB mogao zaustaviti daljnje plasmane koji su dosad iznosili nekoliko milijardi eura i ponajprije su namijenjeni malim i srednjim tvrtkama. Opasnosti od moguće obustave novca svjesni su i u Vladi, navodno traže rješenje da do toga ne dođe. No već su ga dosad mogli i naći s obzirom na to da su bili upoznati da će se s prijavom možda ići. Tvrtki koja ju je podnijela prije nekoliko godina osporeno je već prihvaćeno kreditiranje, a dokumentacija s pojedinostima projekta koji je tek trebao početi proslijeđena je drugoj tvrtki na uvid, čime je ustvari HBOR otkrio bankarsku i poslovnu tajnu. Inače, zanimljivo je da je direktor EIB-a za Hrvatsku bivši čelnik HBOR-a Anton Kovačev. Iako je ovo prva prijava, godinama postoje primjedbe nekih tvrtki na moguće nepravilnosti u davanju kredita, a povjerenje je dodatno izgubljeno nakon saznanja da je banka lani odobrila Agrokoru kredit, kada se već moglo znati da postoje financijske poteškoće, pa tako i rizik neplaćanja.

Sugovornici upoznati s radom HBOR-a kažu da godinama isti ljudi vuku poteze u toj banci pa ni nedavno izabrana predsjednica uprave Tamara Perko, koju je na tu poziciju predložio ministar financija Zdravko Marić, nema slobodne ruke da uvede red u rad banke.

Slučaj Agrokor, izgleda, ohrabrio je mnoge da javno progovore o svim nepravilnostima na tržištu, čak i ako nisu izravno vezane uz koncern. Nedavno je prozvan fond za gospodarsku suradnju Nexus zbog kratkoročne pozajmice Agrokoru, a izgleda da se zasad dobavljači Agrokora međusobno štite samo zato što zajednički nastupaju u cilju naplate. No pitanje je vremena kada će se tražiti odgovornost i njih i nadležnih institucija za različite kreditne aranžmane.

Pravno još nedefinirano

Hoće li pojedinci iz tih tvrtki odgovarati kazneno, zasad s pravnog stajališta nije definirano, kao što nije odlučeno ni je li Nexus radio po zakonu ili nije. Pobrojena su 22 oblika poslovanja s Agrokorom putem mjenica koje su u tim slučajevima služile kao vrijednosni papir, iako to po zakonu nisu. Negdje su posrijedi bile i zadužnice. Te su tvrtke sada u problemu, spremne za predstečajne nagodbe, ali banke s njima pregovaraju jer je i njima bolje da se održe na životu. Oko 30 ih je unovčilo mjenice koje je izdao Agrokor, a neke i oni sami, i kreditiralo Todorića. Navodno neki od dobavljača trenutačno i ne znaju u kojim im se institucijama nalaze te mjenice jer su optjecaji bili golemi, a faktoring društvima čak se 90 posto posla odnosilo na Agrokor. Najveći dio mjenica imao je regresno pravo, što je problem jer ih sada moraju platiti dobavljači iako je riječ o dugu koji je imao Agrokor. Neki su se aranžmani kreditiranja putem mjenice i prosljeđivanja novca Agrokoru obavljali u istom danu. Ako faktoring društvo nije imalo novac, posuđivalo bi ga od banke, a kolateral bi bila mjenica dobavljača. U nekim slučajevima dobavljači bi izdali mjenicu za navodnu uslugu Agrokoru, unovčili je i novac dali koncernu.